Jobsovo objašnjenje Obami: Zašto se sve živo proizvodi u Kini?

Kada je predsjednik SAD Barack Obama pozvao na večeru najveće umove Silicijumske doline u februaru prošle godine, piše ˝New York Times˝, od svakog gosta je zatraženo da predsjedniku postavi jedno pitanje. Kada je došao red na šefa kompanije ˝Apple˝, Stevena Jobsa, usred izlaganja Obama ga je prekinuo vlastitim pitanjem: “Šta je potrebno da bismo proizvodili iPhone u SAD”? (Umjesto u Kini, prim. nov.)

Ne tako davno, “Apple” se hvalio da sve svoje proizvode pravi u Sjedinjenim Državama. Danas, skoro svih 70 miliona iPhonea, 39 miliona iPada i 50 miliona ostalih uređaja prodatih prošle godine napravljeno je van SAD.

– Šta je potrebno da bismo vratili te poslove u Ameriku-upitao je Obama Jobsa.

Odgovor šefa ˝Applea˝ bio je nedvosmislen:

– Ta se radna mjesta ne vraćaju kući!

Ovaj isječak iz odličnog teksta “New York Times-a” o proizvodnji najtraženijeg gadgeta današnjice – iPhonea ilustruje kako je i najmoćniji čovjek planete, predsjednik SAD Barack Obama, fasciniran i istovremeno zabrinut selidbom hiljada ili čak miliona radnih mjesta u Kinu.

Njegovu fascinaciju dijele i prosječni građani drugih zemalaja. Skoro da je prerasla u poslovicu izjava da “sve može da se kupi kod Kineza”; sve češće viđamo natpis “made in China”, a kao glavni razlog se paušalno navodi “jeftina radna snaga”.

Ali, to je samo dio istine. I to mali dio. IPhone nije petarda, možda je za proizvodnju tako sofisticiranog uređaja potrebno više od “jeftine radne snage”?

Neću iPhone sa ogrebotinama!

Priča počinje 2007. godine, piše “New York Times”, kada je Apple bio daleko od titule najvrijednije svjetske kompanije. Nešto više od mjesec dana prije zakazanog pojavljivanja prvog iPhone-a u prodavnicama, Steve Jobs je okupio najviše oficire Applea, jer je izvjesno vrijeme testirao probni model i nije bio zadovoljan.

Bijesni Jobs je držao svoj test model iPhonea kako bi svi mogli da vide mnoštvo tankih ogrebotina na plastičnom ekranu. Zatim je izvadio svežanj ključeva iz džepa farmerki.

-Ljudi će nositi ovaj telefon u džepu sa svojim ključevima. Ne mogu da prodam proizvod koji se izgrebe! Želim stakleni ekran i hoću da bude savršen za šest sedmica-naredio je Jobs.

U to doba, stakleni ekrani za mobilne telefone nisu bili uobičajeni kao danas. Štaviše, bili su izbjegavani jer je teško ostvariti neophodni visoki stepenpreciznosti u obradi stakla.

Apple je već bio izabrao američku firmu “Corning” za proizvodnju velikih panela od ojačanog stakla, ali je rezanje tih panela u milione ekrana za iPhone zahtijevalo praznu fabriku, na stotine komada stakla za eksperimentisanje i armiju inženjera.

I sve to za samo šest sedmica?

A onda je stigla ponuda iz jedne fabrike u Kini, zemlji “jeftine radne snage”.

Kako su Kinezi hipnotisali Apple

Kada je Appleova delgacija stigla u posjetu tvornici u gradu Šendženu, vlasnici su već sagradili novo proizvodno krilo.

-To je za svaki slučaj, ako nam date ovaj posao – prisjeća se jedan od bivših direktora Applea objašnjenja koje mu je dao kineski menadžer.

Skladište je već bilo krcato staklenim uzorcima za eksperimente, sve gratis. Armija kineskih inženjera je čekala u niskom startu, skoro besplatno. Sagrađena je spavaonica za radnike, kako bi bili dostupni 24 sata dnevno. Naravno, kineska tvornica je dobila posao.

-Cijeli lanac snabdijevanja sada je u Kini. Treba vam hiljadu gumenih zaptivača? To radi farbika u komšiluku. Milion šrafova? Ta fabrika je u susjednom bloku. Ali, šrafovi treba da budu malo drugačiji? Biće gotovi za tri sata – rekao je “New York Timesu” drugi bivši visoki funkcioner Applea.

Foxconn City-“kasarna” za sklapanje iPhonea

Na osam sati od tvornice firme Foxconn, koja je dobila posao od Applea, nalazi se kompleks poznatiji kao Foxconn City. Tu se sastavlja iPhone.
Kada su ga prvi put vidjeli, čelnicima Applea je odmah bilo jasno zašto se proizvodnja iPhone-a neće vratiti u domovinu. Jer, u domovini ne postoji ništa nalik Foxconn Cityju.

Kompleks ima 230 hiljada zaposlenih. Mnogi rade šest dana sedmično, često do 12 sati dnevno. Skoro četvrtina od ukupnog broja zaposlenih živi u firminim spavaonicama, a većina običnih radnika zarađuje manje od 17 dolara na dan.

Čak 300 radnika obezbjeđenja je zaduženo samo da reguliše “pješački saobraćaj” u kompleksu, kako radnici ne bi pregazili jedni druge. Centralna kuhinja svakog dana skuha tri tone svinjetine i 13 tona riže.

-Mogu da zaposle tri hiljade novih radnika dok kažeš keks. Koja američka farbika može da zaposli tri hiljade ljudi preko noći i ubijedi ih da žive u spavaonicama-kaže Jennifer Rigoni, bivši menadžer Applea.

Još jedna od kritičnih prednosti Kine bila je što može da obezbijedi inženjersku podršku kakvu čak ni Sjedinjene Države ne mogu. Direktori Applea su procijenili da im treba 8.700 industrijskih inženjera za upravljanje proizvodnom trakom od 200 hiljada radnika pri sastavljanju iPhonea. Analitičari Applea su izračunali da bi im trebalo devet mjeseci da okupe taj broj kvalifikovanih ljudi u SAD.

U Kini im je trebalo 15 dana.

Ustaj, vojsko! Vrijeme je da sklapamo iPhone

Kada su Appleovi inženjeri te 2007. godine konačno usavršili metod za rezanje stakla za ekrane, prvi kamioni sa isječenim staklima stigli su u Foxconn City usred noći. Menadžeri kompleksa su probudili na hiljade radnika, koji su uskočili u uniforme – bijele sa crnim majicama za muškarce, a crvene za žene – i počeli ručno da sklapaju iPhone.

U naredna tri mjeseca, Apple je prodao milion iPhonea. Od tada, “Foxconn” je sastavio još 200 miliona.

“Jeftina radna snaga”?

I cijena radne snage je bitna, ali ne toliko koliko je zastupljeno takvo mišljenje širom svijeta, pa i u Srbiji. Analitičari proizvodnje su izračunali da bi proizvodnja Applea u SAD povećala njegovu cijenu za ne više od 65 dolara, što bi i dalje činilo iPhone najprodavanijim gadgetom, a Apple jednom od kompanija sa najvećim profitom na svijetu. Ali, kalkulacije su bespredmetne jer je proizvodnja iPhonea u SAD nemoguća; ne zbog cijene radne snage, već zbog drugih prednosti kineske masovne proizvodnje na koje Sjedinjene Države možda nikada neće imati odgovor.

(Blic/bportal.ba)
(bportalba)