Predsjednik Skupštine HN kantona Ramiz Jelovac govori o budžetu za 2012. godinu, situaciji u kantonu te odnosima sa Vladom HNK-a.
Usvojen je nacrt budžeta za 2012. godinu. Koje su Vaše primjedbe na taj budžet?
U prošlom budžetu je bilo i Skupštini pošto nisu imali razumijevanja za finansijsku situaciju pa su pojedine stavke u najboljoj želji podigli da se neke pozicije poprave. Nakon toga je Vlada optužila Skupštinu da je napuhala budžet i nažalost te stavke su kao grantovi umanjene za nekih 70 posto. Ovog puta Vlada je išla nešto umjerenije, međutim, po ocjeni zastupnika, ipak je i ona pretjerala u procjeni rasta za ovu godinu. Naime, planiran je rast od 10 posto, što je po mom mišljenju u ovakvim vremenima neozbiljno i ponovo se dovodimo u situaciju da se neće mnogo toga moći izvršiti. Neko će ostati uskraćen i imat ćemo situaciju kao što smo imali i u prošloj godini. Zastupnici su ovoga puta pokušavali naći mjeru u procjeni rasta te da sve stavke koje uđu u budžet dobiju isti tretman.
Dosada se nacrt budžeta usvajao u krajnjim rokovima, je li usvajanje nacrta početkom januara napredak?
Napredak je u tome što je u Skupštinske klupe nacrt došao deset dana nakon isteka godine, a dosada smo ga uvijek imali početkom aprila da bismo ga do 20. aprila usvojili. U tom dijelu je zaista napravljen veliki pomak.
Rečeno je kako 70 posto budžeta ide na plaće budžetskih korisnika. Treba li po Vašem mišljenju smanjivati administraciju? Je li je previše u ovom kantonu?
Ne samo u ovom nego u svakom. Imamo primjer dosljednosti ili nedosljednosti u prošlom mandatu kada smo na neki način proširivali Vladu, onda je bio i stranački dogovor ali i dogovor sa međunarodnom zajednicom da će povećanje administracije biti neznatno, ali nije bilo tako. Činjenica je da su partneri SBiH i HDZ 1990 imali percepciju da je do tada sve što je u administraciji bilo iz redova HDZ-a BiH i SDA, i onda su kroz kojekakve gimnastike povećali broj administracije. Sada smo tu gdje jesmo i imamo 30 posto viška administracije. Da ovdje imamo finansijsku situaciju koja to može nositi ovdje bi vjerovatno ta administracija još bujala, ali je pitanje nekakvog osnovnog normativa sa viših nivoa. Ni na nivou države i Federacije nije ništa bolja situacija.
U prošlom sazivu ste takođe bili predsjednik Skupštine, koje su vaše primjedbe prošlom sazivu Vlade i uviđate li prednosti sadašnjeg saziva?
Sa prošlom Vladom je došao PDV i onda je naglo povećan priljev u budžet i to je bilo kao dobar teren za primanje administracije, povećanje plaća… Nije bilo štrajkova, ali zato što je bilo novca pa se onaj dio partnerskog odnosa sindikata i Vlade poklapao u potpunosti. Nažalost sada je situacija drugačija, mada kad uzmete brojke rasta prihodi u budžetu u prošloj godini su veći za nekih četiri posto nego uz pretprošloj godini. Ali ono u kakvoj su poziciji svi budžeti i fondovi je pitanje kolektivnog ugovora koji se sada kao crni oblak nadvija nad svim budžetima. Još nas donekle spašava Zakon o izvršnom postupku gdje je taj dio sredstava koji se po tužbama uplaćuje limitiran stavkom koja bude planirana u budžetu. S obzirom da je Ustavni sud rekao da je ta odredba neustavna sada je na federalnim vlastima da nađu mjeru u tome. Ukoliko se otvori taj proces svi su budžeti u katastrofi. Imamo sada negdje oko desetak miliona u procesu sudskih sporova.
Postoji li po Vašem mišljenju mehanizam izmjene tih kolektivnih ugovora?
Prije početka rasprave o budžetu imali smo obraćanje sindikata koji su u pet minuta rekli kako ne prihvaćaju ništa. Dok nekakav vrhovni zakon ne bude budžet sve ostalo nema smisla. Kod nas se na svim nivoima vlasti uporno u budžetima uvodi upravo ono što nije realno i zbog toga imamo ovakve situacije. Trebalo bi se raditi po principu koliko je novca od 1. januara do 31 . decembra to je to i svima rasporediti realno.
Znači nemate neke velike primjedbe na rad prošle Vlade?
Pa s te strane nemam jer su imali toliko sredstava na raspolaganju. Međutim, ista je ta administracija, procedura, inspekcija i u sadašnjoj Vladi pa nemaju takav omjer jer su druge pretpostavke promijenjene. Pred ovom Vladom i Skupštinom je veoma težak period.
Očekujete li štrajkove?
Ja taj dio očekujem iz situacija. Jednom se u taj proces mora ući. Nije bitno hoće li to biti ova godina, sljedeća ili neka sljedeća Vlada, ali otprilike situacija ide prema tome. Sindikat u obrazovanju i sindikat policije mora shvatiti da je u našem bužetu 110. 000. 000 KM samo sredstava koja idu za ta dva ministarstva, a sve ostalo pokriva ostatak budžeta.
Kakvi su Vaši odnosi sa ministrima i premijerom Vlade?
Jedno je lični drugo je odnos Skupštine i Vlade. Koordinacija u smislu korektnosti u saradnji postroji. Sve što se pojavljuje kao problem gledamo riješiti kroz saradnju.
Kakvo je stanje u mostarskom SDA?
Jedno je vrijeme bilo nekakvih raskola, međutim mi nismo stranka diktature i u tom dijelu svako ima mogućnost iznijeti različit stav i mišljenje. E sad kako mediji izvuku to što neko iskoči sa nekakvim prijedlogom, pa to odmah protumače kao raskol. Međutim, moram reći da se tu radi samo o različitim stajalištima o nekim pitanjima.
Na federalnom nivou postoje neke trzavice između SDP-a i SDA. Reflektira li se to i na ovaj kanton?
Zaista u tom dijelu koordinacije niti imam uvida niti znam o čemu se razgovara. Ovo što mediji pišu proizlazi upravo iz različitih pristupa. Ni u onom sazivu Vlade HNK-a kada je SDP bio opozicija, što se tiče same Skupštine, nikada nije pravljena nekakva posebna razlika. Koji god prijedlog je bio razuman, svaki je prihvaćen. Ako uzmete dnevni red i zaključke koje je Skupština donosila, 80 posto onoga što je predlagano od strane opozicije je privaćeno. Mislim da se među ove četiri stranke u Vladi sve pokušava riješiti dogovorom.
Uprkos tome što budžet nije razvojni najavili ste niz projekata. Šta su prioriteti?
Prošla Vlada kao i ova najavljuju koncesije kao prioritet, međutim ispriječi se svaki put onaj dio procedure zakona o koncesijama.
(24sata.info)
