Prosječna godišnja stopa inflacije od 3,7 posto, što predstavlja povećanje od 1,6 posto, pad aktivnosti u bankarskom sektoru, poskupljenja robe i usluga, rast trgovinskog deficita, smanjenje ekonomskih aktivnosti, samo su neki od negativnih ekonomskih parametara koji su obilježili ekonomiju u BiH tokom prošle godine, a negativni trend je nastavljen i u ovoj 20012. godini.
Kako u svom detaljnom izvještaju o stanju finansijskog i ekonomskog sektora u BiH opisuje Evropska komisija u 2012. godini, negativna finansijska i ekonomska kretanja bit će samo nastavljena, s tendencijom pojave najozbiljnije poslijeratne krize u državi.
U izvještaju, čije dijelove prenosi agencija Srna, u drugoj polovici 2011. usporen je godišnji rast industrijske proizvodnje BiH. Nakon neznatno pozitivnih kretanja u septembru i oktobru lagan oporavak je zabilježen u novembru. Od januara do novembra rast je iznosio 6,1 posto uglavnom, stoji u dokumentu Evropske komisije, je bio potican rudarstvom i eksploatacijom (16,7 posto, odnosno preradom (4,9 posto), dok je proizvodnja struje, plina i pitke vode porasla za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine.
U prošloj godini rasle su i maloprodajne cijene proizvoda za oko 9,2 posto sa tendencijom rasta i u ovoj godini. Evropska komisija upozorava kako tržište rada u BiH nastavlja stagnirati. Visok nivo nezaposlenosti održao se i cijele prošle godine, dostigavši u septembru 43,3 posto. Razloge treba tražiti u povećanoj ponudi radne snage kao i nastavku nepovoljnih trendova u nekim sektorima, posebno u građevinarstvu.
Povećana nezaposlenost u 2011. najviše je pogodila ugostiteljski sektor, a nakon toga građevinarstvo. Na drugoj strani prosječan nivo zaposlenosti u trećem kvartalu rastao je svega za 1,9 posto, što predstavlja pad od 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, a u septembru je dostigao samo 1,2 posto.
Povećanje rasta plaća takođe je bilo usporeno i kada se uračuna efekt inflacije, prosječna bruto plaća u BiH rasla je za 0,7 posto tokom deset mjeseci 2011. godine. Zbog finansijskih gubitaka svoje poslovanje tokom godine morale su korigovati i banke. Kratkoročne kamatne stope na kredite za firme tek su blago opale sa 7,4 na 7,3 posto, dok su kamate na kredit kućanstvima blago porasle na 9,9 posto, što se odnosi prvenstveno na neindeksirane zajmove u lokalnoj valuti.
S druge strane, kamate na štedne uloge firmi porasle su sa 1,9 na 2 posto (štednja i oročena štednja u domaćoj valuti), dok su kamate na štednju kućanstava u posljednjem tromjesečju porasle za 0,3 boda, dostigavši u novembru mjesecu stopu od 2,9 posto. Zbog porasta akciza najviše su porasle cijene duhanskih proizvoda, čak 11,1 posto, dok su na povećanje troškova života uticaj imali još i transport skuplji za 8,4 posto, telekomunikacije (5,4), te hrana i bezalkoholna pića (5,3 posto). Najviše su pojeftinili odjeća i obuća, u prosjeku za 6,7 posto. Budžeti entiteta ne nude nadu za optimizam ili oporavak, u ovoj godini i dalje se najviše troši u javnom sektoru.
(24sata.info)