Agonija poljoprivrednika: Usjevi propadaju zbog manjkapadavina
Jesenji usjevi u većem dijelu BiH propadaju jer zemlja nema dovoljno vlage.
Iako su pojedini dijelovi BiH i danas pod snijegom, to nije slučaj s ravničarskim krajevima – upravo onim u kojim je pod zemljom trenutno najviše žitarica i ostalih poljoprivrednih kultura. Time se agonija poljoprivrednika u našoj zemlji nastavlja, nakon što su, usljed katastrofalnih suša, pretrpjeli ogromne štete na prošlogodišnjoj proljećnoj sjetvi.
Nepovoljne vremenske prilike, stoga, već sedmicama zadaju glavobolje ratarima, koji gledaju u nebo u nadi da će kiša ili snijeg, a zatim i njegovo topljenje, pospješiti rast zasijanih biljaka.
“Zemlja ima veoma malo vlage, što će se negativno odraziti na prinose ozimih kultura. U brdsko-planinskim krajevima ima snijega, ali u ravničarskim nema, a upravo u tim područjima najviše je posijano. Neobično je da se usred januara govori o nedostatku vlage, ali, eto, sad nas i to muči”, žali se Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH.
U panici je i većina zemljoradnika u RS, potvrdio je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS, te upozorio da ratari priželjkuju veći snijeg, čije bi topljenje natopilo zemlju.
“Zemlja je suva i to i te kako nepovoljno utiče na usjeve. Pšenica je, što se tiče rasta, u velikom zaostatku. Štete su već evidentne, a ako uskoro ne bude padavina, one će biti još veće. Snježni pokrivač bi bio spasonosan”, zabrinut je Usorac.
Tračak nade, ipak, postoji, jer prema riječima Nebojše Kuštrinovića, meteorologa, već krajem ove sedmice očekuju se padavine. Treća dekada januara, ističe on, trebalo bi da donese obilniji snijeg. Kuštrinović je, takođe, istakao da dovoljno vlage prethodnih dana nije bilo u pojedinim krajevima zemlje.
“U posljednjim snježnim padavinama bilo je vlage, ali to nije slučaj sa sjevernim dijelovima države, odnosno dijelovima Posavine i Lijevča polja”, naveo je ovaj meteorolog.
Nastave li se nepovoljni klimatski faktori, očekuje se da će poljoprivrednici u BiH i dalje smanjivati obim zasijanih površina, kao što je to bio slučaj prošle godine, kada su ih, osim vremenskih nepogoda, pokolebale visoke cijene repromaterijala i goriva.
Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.
(nezavisnecom)