Tajni kontakti SAD-a sa Talibanima

0

Tajni kontakti SAD-a sa Talibanima Balkans

Nakon 10 mjeseci tajnog dijaloga sa talibanskim pobunjenicima u Afganistanu, američki zvaničnici kažu kako su razgovori stigli na kritično raskršće i da će se uskoro znati da li je moguć napredak koji bi doveo do mirovnih pregovora i konačnog cilja – završetka rata u Afganistanu.

Kao dio ubrzavajuće i opasne diplomatije, saznaje Reuters, SAD razmatraju prebacivanje neobjavljenog broja zatvorenih talibana iz zatvora u zaljevu Guantanamo u zatvore afganistanske vlade.

Oni sada traže od predstavnika Talibana da pronađu pravi odgovor na ovu mjeru gradnje povjerenja. To bi moglo uključiti prestanak sa međunarodnim terorizmom i objavljenu spremnost za ulazak u formalne kontakte sa vladom na čijem je čelu afganistanski predsjednik Hamid Karzai.

Američki zvaničnici su održali skoro 10 sastanaka sa osobama iz redova opozicije, uglavnom u Njemačkoj i Dohi, kao i sa predstavnicima Mullah Omara, vođe talibanske Quetta Shure.

Zvaničnici su potvrdili kako ovakva diplomatija u Afganistanu, koja je dosegla osjetljivu fazu u proteklim sedmicama, ostaje dalek cilj. Među drugim komplikacijama je i činjenica da se američke snage povlače i da će ih većina iz Afganistana otići do kraja 2014. godine, što bi moglo dovesti do smanjenja Talibana za pregovore.

Ipak, visokopozicionirani američki zvaničnici, koji svi govore o novim detaljima tajnih pregovora pod uslovom anonimnosti, smatraju kako je ovaj proces veći dio politike o Afganistanu predsjednika Baracka Obame nego što se zvanično zna.

Karzai: Upitna snaga vlade 

Američki zvaničnici su održali skoro 10 sastanaka sa osobama iz redova pobunjenika, uglavnom u Njemačkoj i Dohi, kao i sa predstavnicima Mullah Omara, vođe talibanske Quetta Shure. Ulozi u ovim diplomatskim naporima ne mogu biti veći.

Neuspjeh bi vjerovatno doveo u Afganistan stalne sukobe, možda čak i građanski rat, nakon što snage NATO-a okončaju predaju kontrole sigurnosti slaboj vladi Karzaija do kraja 2014. godine.

Sa druge strane, uspjeh bi označio politički kraj rata i mogućnost da dijelovi Talibana se uvežu sa vlastima, premda neki tvrdolinijaši odbijaju razgovore.

„Mislimo kako smo na ivici prelaska u novu fazu koja je zapravo odlučivanje da li imamo održiv kanal i da li smo blizu dogovora o mjerama obostrane izgradnje povjerenja“, kazao je američki zvaničnik.

Prikrivena diplomatija

Iako su neki kontakti između SAD i Talibana ranije objavljivani, opseg prikrivene diplomatije i mogućnosti prebacivanja zatvorenika do sada nikada nisu bili na raspolaganju javnosti.

Nešto manje od 20 afganistanskih državljana je u Guantanamu, sudeći prema različitim izvještajima. Nije poznato koji bi mogli biti prebačeni niti koje garancije Bijela kuća ima da će ih vlada Karzaija držati u pritvoru.

Zatvorenici iz Guantanama su do sada izručivani stranim vladama koje su ih u nekoliko navrata i oslobodile. No, njihov prebačaj kao dio diplomatskih pregovora je trenutno bez presedana.

Pokušaji oko pomirenja, koji su već ranije doživjeli udare, uključujući navodnog predstavnika Talibana koji je, kasnije se ispostavilo, bio uljez, imaju dosta prepreka na više frontova, priznali su američki zvaničnici.

Obama će se naći na udaru kritika 

U njih se ubrajaju podjele među Talibanima, sumnje na Karzaija i njegove savjetnike, te zahtjevanje Pakistana da igra veliku, pa čak i dominantnu, ulogu u budućnosti Afganistana.

Obama će se vjerovatno naći na udaru kritika, uključujući one iz redova republikanaca, zbog saradnje sa grupom koja je ubijala vojnike SAD. Ipak, američki zvaničnici kažu da će rat u Afganistanu, kao i drugi ranije, na kraju biti okončan pregovorima.

„Izazovi su ogromni. No, kada se nalazite u našoj poziciji, morate pokušati i otkriti šta vas čeka“, kazao je drugi američki zvaničnik.

Ukoliko se nastavit sa pregovorima, jedan od narednih koraka bi trebala biti javna američka podrška uspostavljanju talibanskog ureda izvan Afganistana.

Američki zvaničnici su kazali kako su poručili Talibanima da ne mogu koristiti taj ured za skupljanje sredstava, propagandu ili uspostavljanje vlade u sjeni, već sa kreiranje budućih pregovora koji bi na kraju mogli napraviti okruženje da Talibani ponovo uđu u afganistansku vladu.

Kada je riječ o mogućem transferu talibanskih zatvorenika iz Guantanama, američki zvaničnici su istakli kako bi taj potez bio „nacionalna odluka“, napravljena u konsultaciji sa američkim Kongresom.

U nedjelju, visokopozicionirani član afganistanskog Visokog vijeća za mir kazao je kako su Talibani pokazali volju da otvore ured u jednoj islamskoj državi.

No, osjetljivu prirodu višestrane diplomatije podcrtao je Karzai, koji je prošle sedmice objavio da je opozvao afganistanskog ambasadora iz Katara, nakon izvještaja da je ova država spremna za otvaranje talibanskog ureda. Afganistanski zvaničnici su se žalili kako su ostavljeni van toka događaja.

Kada je riječ o mogućem transferu talibanskih zatvorenika iz Guantanama, američki zvaničnici su istakli kako bi taj potez bio „nacionalna odluka“, napravljena u konsultaciji sa američkim Kongresom.

Očekuje se da Obama uskoro potpiše novi zakon o odbrani koji će uključiti promjene koje će proširiti vojne ovlasti oko zatvorenih terorista i tražiti od Pentagona da odobri u većini slučajeva da su ispunjeni svi uslovi prije puštanja zatvorenih iz Guantanama.

Deset godina nakon zbacivanja represivne talibanske vlade, potraga za političkim rješenjem je postala centar američke strategije oko okončanja rata u kojem je poginulo blizu 3.000 stranih vojnika i koji je Pentagon koštao blizu 330 milijardi dolara.

Neiskusna vojska

Iako je Obamina odluka da tokom 2009. i 2010 pošalje dodatnih 30.000 vojnika kako bi protjerao Talibane iz njihovih uporišta na jugu države, rat je daleko od svog kraja. Pobunjenici i dalje mogu otići i vratiti se iz Pakistana, gdje je locirana administracija Talibana.

Napadi mreže Haqqani, koja je povezana sa Talibanima, potkopala je priču od poboljšanoj sigurnosti i izazvala pitanja oko toga koliko dobro će se neiskusna afganistanska vojska moći nositi sa njom kada odu strane trupe.

U tom kontekstu nesigurnosti, zvaničnici su kazali kako su početni kontakti sa predstavnicima pobunjenika, otkako je američka državna tajnica Hillary Clinton javno prihvatila diplomatsku strategiju 18. februara 2011., fokusirali na utvrđivanje da li su Talibani spremni za pomirenje, iako su se zarekli da će nastaviti svoj „sveti džihad protiv vojnika NATO-a i SAD-a“.

„Talibanima je poslat upit: ‘Imate izbor da napravite. Život se nastavlja. Izvodi se jaka vojna kampanja koja vam i dalje nanosi velike gubitke. Da li ste spremni da nastavite sa nekim procesom pomirenja’“, kazao je drugi zvaničnik.

Američki zvaničnici su se sreli sa Tayebom Aghom, koji je bio sekretar Mullah Omara, dok su održali i jedan sastanak, koji je organizirao Pakistan, sa Ibrahimom Haqqanijem, bratom osnivača mreže Haqqani. Ostavljena su otvorena vrata narednim susretima sa grupom Haqqani, koja se krivi za napad ove jeseni na američku ambasadu u Kabulu i koje američki zvaničnici povezuju sa pakistanskom obavještajnom službom.

Američki zvaničnici su kazali kako su obavještavali Karzaija o procesu te da su se susretali sa afganistanskim predsjednikom prije i poslije svakog razgovora, ali su odbili potvrditi da li su predstavnici njegove vlade bili prisutni na tim sastancima.

Zvaničnici sebe sada vide blizu druge faze u mirovnom procesu koji, ako bude uspješan, može donijeti mjere izgradnje povjerenja i dozvoliti im da pokrenu treću fazu u kojoj bi afganistanska vlada i Talibani pregovarali pod pokroviteljstvom SAD.

Visokopozicionirani zvaničnici administracije navode kako se mjere izgradnje moraju provesti, ne samo dogovoriti, kako bi se potpuni politički pregovori započeli. Tok takvih mjera nije još odlučen i njih će, kako zvaničnici navode, objaviti Afganistanci.

Ono što bi moglo poljuljati napore američkih pregovarača su ključna pitanja o tome da li i zašto Talibani žele doći do  dogovora sa Karzaijevom vladom koju podržava Zapad.

Američki zvaničnici su istakli kako „krajnji uslovi“ koje žele da Talibani prihvate –  a to je odbacivanje nasilja, prekid veza sa al-Qaedom i poštovanje Ustava Afganistana –  nisu preduslovi za početak pregovora.

Trzavice zbog nezvaničnog ureda Talibana u Kataru, kada je glasnogovornik Karzaija istakao da Afganistan mora predvoditi mirovne pregovore kako bi se rat okončao, nagovještava tenzije između američkog i afganistanskog pristupa mirovnom procesu.

Oni također navode da subtilna promjena stava lidera Talibana, zasnovana dijelom na ovogodišnjim izjavama Mullah Omara koje su bile žestoke, pokazuju neku otvorenost za pregovore. Oni također osuđuju pogibije civila i traži razvoj afganistanske ekonomije.

U julu, Talibani su ponovili svoje staro stanovište o odbacivanju pregovora dok god su u Afganistanu strane trupe. Tokom oktobra, visokopozicionirani komandant mreže Haqqani je rekao kako su SAD neiskrene kada govore o miru.

No, američki zvaničnici navode kako Talibani više ne žele biti globalni izopćenik kao 1990-tih. Neki elementi nagovijestili su fleksibilnost na pitanjima prioritetnih Zapadu, kao što je zaštita prava žena i djevojčica.

„To je jedan od razloga što mislimo da su ozbiljni“, kazao je treći američki zvaničnik.

Lažni predstavnici

Ipak, mirovna inicijativa je često na udaru izazova.

Najmanje jedan od navodnih predstavnika pobunjenika se pokazao lažnim, što je ukazalo na težinu pronalaska potencijalnih sugovornika u sjenovitom svijetu pobunjenika.

Veliki udar se desio u septembru kada je bivši predsjednik Afganistana Burhanuddin Rabbani, koji je predvodio mirovne pregovore sa strane Karzaija, ubijen u napadu za koji su afganistanske vlasti navele da potiče iz obližnjeg Pakistana.

Od tada je Karzai više podvojen, odbivši rani nastavak pregovora. Kazao je kako će Afganistan razgovarati sa Pakistanom „kada dobije adresu Talibana“.

Trzavice zbog nezvaničnog ureda Talibana u Kataru, kada je glasnogovornik Karzaija istakao da Afganistan mora predvoditi mirovne pregovore kako bi se rat okončao, nagovještava tenzije između američkog i afganistanskog pristupa mirovnom procesu.

Kritičari Obamine mirovne inicijative su žestoko sumnjičavi oko spremnosti Talibana za pregovore, obzirom na namjere Zapada da povuče većinu svojih vojnika nakon 2014. godin,e što bi pobunjenicima dalo priliku da povrate izgubljenu teritoriju ili gurnu slabu vladu iz Kabula u kolaps.

Očekuje se da SAD zadrže manji broj vojnika u Afganistanu nakon ovog roka, no sve „udarne“ snage koje je Obama poslao, vratit će se kući do naredne jeseni i administracija, koja se mora fokusirati na domaće prioritete, već traži prostor za dalje smanjenje.

Drugi razlog za sumnje je potencijalna uloga Pakistana koji je do sada odbijao pritisak SAD da napadne pobunjenike koji pojačavaju nasilje u Afganistanu.

Ovakva razmatranja prave sukobe mišljenja unutar Obamine administracije. Nekoliko zvaničnika za sebe tvrde kako su optimisti oko mirovne inicijative; u State Departmentu koji zvanično predvodi razgovore, visoki zvaničnici daju 30 posto  šansi da dođe do uspjeha.

„Postoji velika mogućnost da ovi ljudi nisu ozbiljni i da zato nastavljaju sa pritiskom na sve opcije“, kazao je treći američki zvaničnik.

Dok komandanti NATO-a obećavaju da će nastaviti sa pritiskom na pobunjenike iako se snaga njihovih trupa smanjuje, morat će se sukobiti sa pobunom na istoku Afganistana što bi moglo biti teže od one na jugu.

Ipak, sa Obamom posvećenim povlačenju iz Afganistana kao što su SAD uradile prošle sedmice u Iraku, administracija ima malo alternativa pored one, možda kihotovske, za potragom dogovora.

„Ratovi se završavaju, a njihovi krajevi imaju političke posljedice. Možete ih pokušati oblikovati, ili će to nekog uraditi za vas“, zaključuju drugi zvaničnik.

 

 

Balkansaljazeeranet

Leave a Reply