Prosječan iznos mita koji građani plaćaju za medicinske usluge iznosi 500 KM

“Moje obrazovanje i čuvenje je takvo da mi ne dozvoljava da prodam svoju dobru reputaciju za 200 KM”, kaže doktor iz Sarajeva. “Ne bih prihvatio čak ni bocu pića”, kaže on.

“Na sitnom novcu se pravi problem i pravimo ružnu sliku o nama i bolnici i siguran sam da ovo govorim u ime barem 80 posto liječnika u ovoj bolnici” kazao je doktor iz Mostara, dodavši kako ljudi trebaju shvatiti kako ni u kojem slučaju ne daju novac jer, samim tim, isti zakonski prekršaj čine kao i oni koji novac primaju.

Ovo su samo neka od razmišljanja ljudi iz struke, dakle osoba koje su položile Hipokratovu zakletvu, a tiču se aktuelnog problema korupcije.

Prema Krivičnom zakonu, primanje ili pružanje mita je kriminalni prekršaj za koji počinilac može biti kažnjen sa do pet godina zatvora. Doktor također može izgubiti dozvolu za rad zbog nepoštivanja ljekarskog etičkog koda.

Za 15 poslijeratnih godina bilo je manje od tri takva slučaja u Bosni i Hercegovini, što svakako nije odraz realnog stanja. To ne govori da korupcije nema, već više ide u prilog priči o (ne)efikasnosti pravosudnog, istražnog i tužilačkog sistema, ali i samog zdravstva koje na taj način, nastojeći izbjeći adekvatno sankcionisanje slučajeva korupcije, indirektno podstiče i štiti takve slučajeve.

Jedan od ključnih razloga zbog kojeg se zakon ne primjenjuje je mali broj svjedoka kriminalnih radnji. Ljudi u Bosni i Hercegovini su izgleda navikli da šute i trpe što ljudi na položajima dobrano koriste i ne plaše se posljedica.

Poražavajući je podatak da čak 60 procenata građana Bosne i Hercegovine vjeruje da je korupcija prisutna u zdravstvu, a čak polovina ispitanih u istraživanju nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) ne zna koja prava imaju građani kao pacijenti. Zdravstvo je jedna od rijetkih oblasti gdje građani sami nude mito, bez da to neko od njih traži, ali se i druga strana veoma lako navikla da bude “počašćena”.

U nevladinom sektoru smatraju da se takva spoznaja direktno oslanja, kao i sama korupcija, na neznanje ili neobaviještenost ljudi o njihovim osnovnim pravima, pa i pravima pacijenata.

To je bio i povod za akciju predstavnika CCI-a koji je još u aprilu pokrenuo kampanju “Protiv korupcije u zdravstvu”.

“Sve zdravstvene ustanove s kojima je CCI ostvario kontakt na početku kampanje, kao i svi vodeći ljudi tih zdravstvenih ustanova (njih 18) sa kojima smo imali priliku razgovarati, su se jednoglasno izjasnili da postoji nužnost efikasnije borbe protiv korupcije, kako u zdravstvu, tako i u društvu općenito. Oni su izrazili jasan stav da je korupcija negativna društvena pojava i da je treba nazvati pravim imenom – krivičnim djelom”, kazao je Dario Jovanović, koordinator kampanje CCI-a.

Kampanja je podrazumijevala promotivne aktivnosti s ciljem ukazivanja na problem korupcije u bh. društvu i na odredbe krivičnih zakona FBiH i RS u oblasti korupcije, ali i donošenje konkretnih, sistemskih rješenja u ovom polju djelovanja. Po prvi put je sa zdravstvenim ustanovama potpisan jedan vid saradnje na zajedničkoj borbi protiv korupcije zdravstvenih ustanova i nevladinog sektora, kroz potpisivanje Memoranduma o saradnji.

Memorandumom se jasno određuju obaveze potpisnica i koraci koji vode ka efikasnijoj borbi protiv korupcije u samim zdravstvenim ustanovama. U okviru Memoranduma istaknuta je i obaveza zdravstvenih ustanova da donesu pravilnike o prevenciji i borbi protiv korupcije unutar svojih ustanova.

“Pravilnici i jesu prioritetni u realizaciji cjelokupne kampanje”, smatra Jovanović i dodaje “da je kampanja imala pozitivan odjek i među samim zdravstvenim radnicima koji su također posvetili više vremena ovom problemu, radeći na uspostavi mehanizama za efikasniju borbu protiv korupcije. Kampanja i jeste imala za jedan od ciljeva da zdravstveni radnici sami demistifikuju visok stepen korupcije koji se vezuje za zdravstveni sistem u BiH.”

Prema izvještaju Transparency internationala (TI) iz 2009. godine, u okviru zdravstva sitna korupcija se javlja uglavnom pri složenijim medicinskim intervencijama, a velika pri javnim nabavkama za zdravstvo. Ono što je karakteristika korupcije u zdravstvu je, da su građani najmanje spremni da prijavljuju ovaj vid korupcije i da se pri korupciji u zdravstvu rijetko javlja direktna iznuda mita, već se konkludentnim radnjama medicinskog osoblja nastoji da

građani sami “zaključe” da je mito neophodan. Prosječan iznos mita koji građani plaćaju za medicinske usluge iznosi 500 KM, podaci su do kojih je došao TI tokom istraživanja korupcije u bh. zdravstvu. Prema ovogodišnjem izvještaju TI-a, BiH se prema Indeksu percepcije korupcije nalazi na 91. do 94. mjestu zajedno sa Liberijom, Trinidadom i Tobagom i Zambijom, te prema tome zauzima isto mjesto kao i prethodne godine, a poredeći posljednjih pet godina nije pokazala nikakav napredak u borbi protiv korupcije

Pravilnike o prevenciji i borbi protiv korupcije usvojilo je tridesetak zdravstvenih ustanova u BiH, kažu u CCI-u, što je, po njima, jasno pokazalo spremnost menadžmenata zdravstvenih ustanova da se posvete ovom problemu. Također, iz ove nevladine organizacije napominju da je donošenje ovakvog pravilnika obaveza svih javnih institucija u BiH, u skladu sa odredbama Strategije za borbu protiv korupcije u BiH 2009.-2014., i to svim oblastima. Do sada je realizacija Akcionog plana za provedbu Strategije poražavajuća, te je zdravstveni sektor uključivanjem i podrškom ovoj kampanji načinio najznačajniji korak ka implementaciji državne Strategija za borbu protiv korupcije, te danas predstavlja društvenu oblast koja je u najvećoj mjeri ispoštovala odredbe Strategije vezane za donošenje već pomenutih pravilnika.

Inače, Pravilnici bi trebali regulisati jasne korake u kojem smjeru djelovati u slučajevima korupcije, na koji način podnositi prijave i postupati u skladu sa prijavama za korupciju, koja to tijela u okviru zdravstvenih ustanova postupaju po prijavama građana, na koji način tumače da li su prijave opravdane ili ne, te u skladu s tim sankcionišu odgovorne.

Riječ je o malom koraku, ali je bitno da je on učinjen. U CCI-u smatraju kako i građani moraju biti hrabri, ponosni i dostojanstveni, te svoje ugroženo pravo adresirati na pravo mjesto, a to su istražni organi, tužilaštva, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i adrese odgovornih osoba u menadžmentu zdravstvenih ustanova.

(kipba)