Za sada je na stranice SIP-a vraćen dio podataka koji se odnose na državnu, entitetske i kantonalne nivoe vlasti, a među njima su podaci glavnih političkih aktera u BiH koji su se na izborima 2010. kandidovali za različite funkcije. Prema svemu sudeći, čini se kako su vječni rivali Milodar Dodik i Zlatko Lagumdžija, pored Fahrudina Radončića, među najbogatijim liderima političkih stranaka u BiH. S druge strane, među hrvatskim se predstavnicima ističu Dragan Čović, Božo Ljubić i Jerko Ivanković Lijanović. Krenimo od medijskog magnata Radončića koji je u svojoj kartici naveo kako posjeduje dividende u iznosu od pola miliona maraka, kao i kuću od 350 hiljada maraka.
Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija
Tu je, naravno, i Avaz grupacija za koju nije utvrdio i konačnu cijenu. S druge strane, Lagumdžija se u svojoj kartici može pohvaliti nizom nekretnina, kao što je kompletan stan, dva stana koja dijeli, pola imanja, zemljište… Pritom je naveo kako je zarađivao 28 hiljada maraka godišnje kao profesor, plus naknade koje iznose 56 hiljada te honorari u iznosu od 36 hiljada maraka. Lagumdžijina žena Amina navela je kako je za godinu dana zaradila 10 hiljada maraka.
Njegov suparnik Dodik može se pohvaliti boljim izborom nekretnina jer ima dva stana u Beogradu (600 i 400 hiljada maraka), stan u Laktašima, kuću u Laktašima (300 hiljada maraka), kuću u Srbiji, automobil od 100 hiljada maraka, a tu su i dionice u iznosu od 505 hiljada maraka. Dodik je u imovinskoj kartici prijavio i kako je zarađivao 59 hiljada maraka godišnje, 100 hiljada maraka od iznajmljivanja kuće u Beogradu te 80 hiljada maraka na osnovu prihoda od poljoprivrede. I njegova žena Snežana ističe kako ostvaruje dobit od 45 hiljada maraka na osnovi kooperacije u okviru zajedničkog poljoprivrednog imanja. Treći lik, bez kojeg Lagumdžija i Dodik ne mogu zamisliti političke prilike u BiH, jest Dragan Čović, koji je očito i najsiromašniji među njima. Čović je tako prijavio da je za 12 mjeseci zaradio tek 14.400 maraka te ima dionice u Soko Mostar u iznosu od 5 hiljada maraka. Ali, zato ima prilično vrijednu kuću od čak pola miliona maraka kao i pola stana u iznosu od 100 hiljada maraka, a tu je u automobil Toyota koji vrijedi takođe 100 hiljada. Čovićeva žena Bernarda isto se tako može pohvaliti sa vrijednom imovinom pa tako ima stan u Hrvatskoj od 400 hiljada maraka te zemljište u vrijednosti od 150 hiljada maraka.
Istovremeno, Čovićev stari/novi partner Božo Ljubić nešto je siromašniji pa tako posjeduje samo pola stana te automobil u vrijednosti od 35 hiljada maraka. Međutim, on je zarađivao više od Čovića pa je tako za godinu dana samo od plaća dobio 59 hiljada maraka.
S druge strane, Ljubićev zamjenik Martin Raguž posjeduje vrjedniji stan koji se procjenjuje na 200 hiljada maraka te je u mandatu 2006. – 2010. zaradio 160 hiljada maraka, plus 40 hiljada maraka na osnovi honorara i rada u povjerenstvima. Raguževa protukandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva na proteklim izborima Borjana Krišto nije odala vrijednost svoje kuće, ali je zato navela kako je za godinu dana zaradila 36,3 hiljade maraka te ima 60 hiljada maraka na bankovnom računu.
Trenutni članovi Predsjedništva BiH takođe se mogu pohvaliti zavidnim spiskom nekretnina. Bakir Izetbegović posjeduje pola stana i pola kuće u iznosima od 100, odnosno 150 hiljada maraka te automobil od 20 hiljada maraka. Tokom jedne godine na osnovi plaća je ostvario 56 hiljada maraka. Srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović zaradio je više; 78,7 hiljada maraka za godinu dana, a posjeduje i vrjednije nekretnine: stan od 250 te zemljište od 50 hiljada maraka. Na kraju, hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić zaradio je 62 hiljade maraka u godinu dana, a tu je i prihod na osnovu odlikovanja “Zlatni ljiljan” u iznosu od 4740 maraka godišnje. Komšić takođe ima stan u vrijednosti od 70 hiljada maraka.
Među imovinskim karticama valja izdvojiti i onu federalnog dopremijera Jerka Ivankovića Lijanovića koji je tokom rada u državnom Parlamentu mjesečno zarađivao 4500 maraka od plaća te 700 maraka od naknada. U svojoj je imovinskoj kartici naveo i kako je suvlasnik firme Lijanovići u iznosu od 18 miliona maraka. Istovremeno, prvi čovjek Federacije Živko Budimir je uoči izbora prošle godine prijavio godišnja primanja od 35 hiljada maraka, kuću od 450 te firmu od 210 hiljada maraka. Objavljivanje imovinskih kartica svakako će poslužiti kao dobar temelj za utvrđivanja stanja izabranih funkcionera na kraju ovog mandata. Tek će se tada vidjeti koliko su se nositelji vlasti obogatili nakon četiri godine provedene u državnim, entitetskim i svim ostalim institucijama
Centralna izborna komisija (SIP) BiH je donijelo zaključak da se izjave o imovinskom stanju kandidata i izabranih funkcionera ponovo učine dostupnima javnosti, a nakon što je Sud BiH donio presudu kojom se tužba SIP-a uvažava, a rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH i prvostepensko rješenje inspektora spomenute agencije poništavaju, piše Dnevni list.
U obrazloženju presude se, između ostalog, navodi da je “objavljivanjem imovinskih kartica jasno utvrđen legitimni cilj, a to je da birači, odnosno građani saznaju ko su i šta su kandidati i izabrani funkcioneri tijela vlasti, na početku i na kraju mandata ostvarili u pogledu njihove imovine kao i članova njihovog kućanstva, a sve u svrhu jačanja principa odgovornosti i njihovog djelovanja u ostvarivanju opšteg javnog interesa, a ne privatnog interesa”.
Izvori:
(kipba)