Dizel je početkom 2009. godine koštao oko 1,05 maraka, dok je u decembru iste godine koštao 1,28 KM. Početkom 2010. godine koštao je 1,63 maraka, dok je krajem prošle godine koštao 2,10 maraka. Ove godine u januaru litar eurodizela koštao je oko 2,13 maraka, dok sada košta čak 2,40 KM. Barel nafte je tada koštao 150 dolara, a danas je njegova cijena 117 dolara sa približno istim odnosom valuta. Uprkos tome, kod nas je gorivo (dizel) skuplje. Poskupljenja goriva za sobom lančano povlače sva ostala poskupljenja. Opasnosti koje za privredu BiH, slijede nakon povećanja cijena, nimalo nisu zanemarive. „Opasnosti se ogledaju u padu proizvodnje i zaposlenosti, rastu cijena i rastu vanjskog duga“, pojašnjava profesor Umihanić.
I dok u Sekciji distributera nafte i naftnih derivata očekuju smanjenje cijena u narednih nekoliko dana bar za jedan od derivata, za šta postoje realni uslovi, za to vrijeme domaći distributeri slobodno formiraju cijene, jer za to imaju zakonski osnov. Prema sadašnjim cijenama barela nafte u svijetu, kod nas bi gorivo trebalo biti maksimalno 1,90 po litru. Kada je odgovornost u pitanju, i ovoga puta, loptica se prebacuje na nekog drugog. Tako, nadležni opravdanje, nalaze u rafinerijskim cijenama nafte u okruženju. Međutim, građane prevariti ne mogu, oni su svjesni da za ovakve cijene goriva, odgovornost je isključivo na bh. vlastima.
(rtvtkba)