Svaka vjera ima istinske vjernike i one koji su skeptični, ali novija istraživanja pokazuju da su muslimani više posvećeni vjeri od drugih vjernika, piše “CNN”.
Muslimani, mnogo više od kršćana ili hindusa vjeruju da je njihova religija jedini put do raja, pokazalo je novo međunarodno istraživanje koje je provela britanska istraživačka agencija “Ipsos-Mori”.
Oni su također češće izjavljivali da je vjera važan dio njihove svakodnevnice. Muslimani takođe imaju tendenciju da izjavljuju da ih vjera potiče da čine dobra djela.
Islam je druga najveća svjetska religija, iza kršćanstva, a ispred hinduizma. Sa oko 1,5 milijardi sljedbenika, broja koji je u porastu, utjecaj Islama raste brže od samog broja sljedbenika jer je “Arapsko proljeće” svrgnulo mnoge dugogodišnje vladare i otvorilo prostor za religijski usmjerene političke stranke.
Ali, iako je značaj Islama neupitan, stručnjaci imaju različita objašnjenja toga zašto su muslimani religiozniji od drugih vjernika velikih svjetskih religija te mišljenja o tome treba li se bojati dubine te posvećenosti vjeri kod islamskih vjernika.
– Jedno od objašnjenja leži u trenutnoj politici, tvrdi Azyumardi Azra, stručnjak iz Indonezije, zemlje u kojoj je najviše muslimana.
Većina muslimana sve više se definiše suprotno onome što vide kao kršćanski Zapad, tvrdi Azra, direktor fakulteta u Jakarti.
– Kada su suočeni sa Zapadom koji percipiraju kao mjesto gdje moral opada, veliki broj muslimana osjeća da je Islam bolji način života. Islam je za njih jedini spas, tvrdi.
Taj osjećaj postao je sve veći od 11. septembra pa mnogi muslimani vjeruju da postoji povećani konflikt između Islama i takozvanog Zapada, vjeruje Azra.
– Nažalost, ova sve jača povezanost s Islamom među muslimanima je bila korištena i zlouptrebljavana od strane džihadista i bukvalista u neke svrhe koje njima odgovaraju, kaže Azra.
Drugi stručnjaci, ipak, vjeruju da duboka religijska posvećenost ne vodi nužno u nasilje.
– To što ste religiozni ne znači da ćete postati bombaš samoubica, tvrdi Ed Husain, bivši radikalni islamist koji je sada stručnjak za Bliski Istok pri Vijeću za vanjske poslove u New Yorku.
Husain, ustvari vjeruje da je upravo religiozan odgoj “protuotrov” radikalizmu.
Ljudi koji će najverovatnije postati islamski radikalisti, tvrdi Husain, su oni koji su odgojeni bez religijskog obrazovanja, a okrenu se Islamu kasnije u životu, kao “ponovo rođeni”.
Muslimani odgojeni uz temelje vjere bolje mogu odoljeti iskrivljenim tumačenjima Islama koja nude regruteri za radikalne ciljeve, tvrde neki stručnjaci poput Husaina. Zbog toga su oni manje skloni nasilju.
Husain takođe vjeruje da su muslimani čvrsto vezani za svoju vjeru, a da razlog tome leži u samoj religiji.
– Mi muslimani vjerujemo da samo mi znamo konačnu istinu, tvrdi.
Oni vjeruju da su “Židovi i kršćani bili prije nas, a Muhamed je posljednji poslanik”, kaže Husain, čija knjiga “Islamist” bilježi njegova iskustva s radikalima.
– Tamo gdje je religija povezana s državnim institucijama, gdje je duboko usađena od djetinjstva, dobijete stalan osjećaj da je “moj način jedini način”, tvrdi Fiyaz Mughal, direktor londonske organizacije “Vjera je važna”.
Unutar istraživanja agencije “Ipsos-Mori” uključene su i dvije zemlje u kojima je snažna veza između države i vjere: Saudijska Arabija, koja sebe zove čuvarom dva najsvetija islamska mjesta: Meke i Medine te Indonezija, dom najveće svjetske muslimanske populacije,
Treća velika islamska zemlja uključena u ovo istraživanje je Turska, gdje je veza s religijom drugačija. Nakon Drugog svjetskog rata formirana je kao sekularna država. Ali, uprkos tome što su brojne generacije nastojale razdvojiti džamiju i državne institucije, Turska je sada zemlja kojom upravlja islamski orijentisana stranka.
Iskustvo Turske pokazuje kako je teško razdvojiti vjeru i državu u zemljama s većinski muslimanskim stanovništvom te pomaže objasniti posvećenost muslimana svojoj religiji, tvrdi Azra.
On primjećuje da u Islamu nije bilo “Prosvjetljenja” kao što je bio slučaj u Evropi u 17. i 18. stoljeću, zbog kojeg je oslabila veza između crkve i države u brojnim kršćanskim zemljama.
– Muslimanske zajednice nikada nisu osjetile intenzivnu sekularizaciju poput one koja se desila u Evropi i na Zapadu, generalno, tvrdi Azra.
Profesor Akbar Ahmed, bivši pakistanski diplomata tvrdi da nije samo veza džamije i države ta koja drži većinu islamskih vjernika čvrsto povezanih sa svojom religijom. Mnogi muslimani osjećaju duboku privatnu vezu sa osnivačem svoje religije, Muhamedom, tvrdi on.
– Kada muslimani poste ili daruju u dobrotvorne svrhe konstantno se podsjećaju kako je to radio nihov poslanik, kaže Ahmed, koji je proveo istraživanje među muslimanima širom svijeta i otkrio da većina njih smatra upravo poslanika Muhameda uzorom u životu.
Ed Husain smatra da je, pored sličnosti, jako bitno vidjeti i razlike među muslimanima svijeta.
– Nema jednoličnosti, muslimani iz Saudijske Arabije i oni iz Indonezije prakticiraju različite verzije Islama, tvrdi on.
U ovom on-line istraživanju učestvovalo je 18.473 ljudi iz 25 zemalja.
(dnevniavazba)