U BiH se proizvodi najzdraviji med u Europi
U sarajevskom naselju Dobrinja održan je sezonski mini sajam meda na kojem su se okupili brojni pčelari iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. U razgovoru s njima, doznali smo kakva je za njih bila protekla sezona.
Nomadsko pčelarenje
Prema njihovim riječima, najviše koristi imali su pčelari koji su mijenjali lokacije pčelinje ispaše. Ustikoljanski pčelar Sead Smajović kaže kako je po bagremov med išao u Posavinu, po kestenov u Seonicu kod Konjica, a za livadski i šumski med njegove pčele su ubirale polen na području rodnog sela Novoselci kod Ustikoline i na širem području Hercegovine. “Usprkos kišnim i sušnim razdobljima tijekom godine, koji nisu pogodovali pčelama, u mojim košnicama našlo se po 30 kg meda, što trebam zahvaliti takozvanom nomadskom pčelarenju”, kaže Smajović.
Poznati sarajevski pčelar Evgenije Žolkević, vlasnik pčelinjaka “Asteja” s više od 150 pčelinjih društava, kaže kako je zadovoljan ubirom meda, upravo zahvaljujući čestoj seobi tijekom sezone. “U mojim staklenkama je med s ekološki čistih područja kao što su Gornja Ljubuča kod Bjelimića, Opličići kod Domanovića, Kobaš kod Dervente”, kaže Evgenije.
Supružnici Suvada i Adnan Halilović, čije pčelinje carstvo broji blizu 400 košnica, godinama pčelare od Nišićke visoravni do Posavine. “Pčelarimo na desetak lokacija, a ne možemo se požaliti ni ubirom meda”, kažu. Da je “nomadsko pčelarenje” spas, uvjerili su se Adnira i Jusuf Hujdur, koji pčelare po Hercegovini. Ferid Čakar i Emir Čolić drže se uglavnom zavičajnih ispaša, oko Višegrada i Rogatice, ali ni njih ne drži samo jedno mjesto.
Zdrav med u staklenkama
Upravo zbog pčelinje ispaše na područjima gdje nema kemijskog prskanja, uvjereni su da se u BiH proizvodi najzdraviji i najkvalitetniji med u Europi.
“Nije problem u medu, već u našem čovjeku koji nije svjestan da smo i u ovoj grani gospodarstva uspješniji od drugih, a što sve još imamo u ovoj našoj lijepoj Bosni i Hercegovini”, kaže Evgenije Žolkević.
Naši sugovornici žale se na aktualni zakonski akt poticaja za pčelarstvo na razini županija koja nagrađuje samo one pčelare koji svoje proizvode prodaju preko trgovina.
“Tvrdim da 98 posto pčelara svoje proizvode prodaje tako reći na kućnom pragu, a samo 2 posto prodaje med preko verificiranih prodajnih objekata. Ovakav podatak više kazuje od svakog drugog objašnjenja”, kaže Žolkević.
Dnevni list