“Bolji dio BiH”: Svaki deveti stanovnik Republike Srpske nezadovoljan uslovima stanovanja

Građani sve manje troše na ishranu, pa je u odnosu na 2002. smanjen procent domaćinstava čije je učešće troškova za ishranu više od 70 posto i to s 30,5 posto u toj godini, na svega 10,5 posto u 2010.

Svaki treći stanovnik RS-a ne pere redovno ruke, zube pere više od jednom dnevno 60,9 posto odraslog stanovništva, a češće od tri puta nedeljno se kupa/tušira 52,7 posto odraslog stanovništva.

Ovo su samo neki od podataka do kojih se došlo u istraživanju koje je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS-a, u saradnji s Institutom za javno zdravstvo, i uz podršku Svjetske banke, provelo u 2010.

Akcent je bio na istraživanju zdravstvenog stanja na, kako tvrde u resornom ministarstvu, reprezentativnom uzorku stanovništva RS-a, te se tvrdi da je provedeno ispitivanje pokazalo niz pozitivnih rezultata u mnogim oblastima zdravstvene zaštite.

Posebno se ističe visoki nivo pristupačnosti zdravstvenoj službi, naročito porodičnom doktoru. Pozitivan rezultat ogleda se i u povećanju broja preventivnih usluga i učestalijem provođenju skrininga (npr. mamografija i Papanikolau test) u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite, kao i povećanju zadovoljstva korisnika zdravstvenim uslugama.

Međutim, još  veliki dio stanovništva ne slijedi preporuke zdravog ponašanja (kao što su redovna fizička aktivnost, pravilna ishrana, sigurno ponašanje u saobraćaju).

Također se zapaža porast prevalencije visokog krvnog pritiska i holesterola u populaciji odraslog stanovništva, mada se to jednim dijelom može pripisati učestalijoj primjeni mjera sekundarne prevencije (primjena skrininga i rane dijagnostike) u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Došlo se i do podatka da oko jedne petine stanovnika navodi da nikada ne razmišlja o zdravlju prilikom izbora načina ishrane.

U odnosu na 2002. godinu, povećan je broj stanovnika koji se bavi fizičkim aktivnostima tri puta nedjeljno u trajanju od bar 30 minuta, odnosno to čini svaki četvrti stanovnik.

Svoje slobodno vrijeme odrasli u najvećem procentu (70,8 posto) provode na sedentarni način, dok je i dalje pristupan procent gojaznih, pa prekomjernu tjelesnu masu ima više od polovine stanovništva (57,6 posto), od čega je jedna petina gojazna (21,6 posto).

U odnosu na 2002. povećan je procent gojaznog stanovništva i to s 19,6 posto na 21,6 posto, dok povišene vrijednosti holesterola u krvi u odnosu na referentne vrijednosti ima 61,2 posto stanovništva, triglicerida –58,6 posto, a šećera 23,7 posto.

Također, u RS-u 31 posto odraslog stanovništva su pušači (28,7 posto stanovništva puši svakodnevno, a 2,3 posto povremeno), dok se u odnosu na 2002. godinu zapaža pad broja pušača za 3,7 posto.

U 2010. zabilježen je značajan porast procenta stanovništva koje ne konzumira alkohol (55,7 posto) u odnosu na 2002. godinu (35,1 posto).

Istraživanje je pokazalo da od ukupnog broja odraslog stanovništva koje je imalo seksualne odnose s “neregularnim partnerom” u toku posljednjih 12 mjeseci, čak 39,3 posto je izjavilo da prilikom posljednjeg seksualnog odnosa nije koristilo kondom.

Zanimljiv je i podatak da je u posljednjih 12 mjeseci samo jedna petina stanovnika RS-a koristila stomatološke usluge (prosječno 2,7 puta).

(fena)