Na plodnoj adi, nadomak riječice Osanica, poput bisera presijava se Ilovačka džamija. Ljepotom gradnje, sa vitkom munarom koja dominira prostorom, čini prepoznatljivu panoramnu sliku naselja Ilovača udaljenog dvadeset i kusur kilometara od Goražda. Kroz dalju i bližu prošlost, kao i mnoga džamijska zdanja u našoj domovinu, ilovačka ljepotica pamti lijepa i tegobna vremena. Rušitelji su je rušili, a vjernici obnavljali. U minulom, agresorskom ratu, ostala je samo uspravna munara, ali fala Bogu, danas opet sija novim i ljepšim sjajem.
Šta kaže predaja?
O prvoj sagrađenoj džamiji na ovom dijelu Gornjeg Podrinja, gotovo da nema pouzdanih podataka. Narodna predaja kazuje da je današnja džamija „sestra“ drvene džamije koja je bila sagrađena još u „turski vakat“ na Baholjskom brdu, u selu Kazići, udaljenim četiri kilometra uzvodno od Ilovače. Muharem Buljubašić (72), današnji predsjednik Džematskog odbora Ilovača, Azim Mujagić (72), negdašnji munatevila u Ilovačkoj džamiji (1986-1996.), kao i druge džematlije starije životne dobi, kazuju kako se „sa koljena na koljeno“ prenosilo kako je drvena džamija u Kazićima „preko noći razmontirana, svučena i montirana“ na mjestu gdje je današnja džamija. Vremenom je priča o drvenoj džamiji sa Baholjskog brda „otišla u više smjerova“, „razvodnjavala se“ kako neki vole kazati, ali sve priče se vraćaju istom izvoru: u Kazićima je bila džamija!
Nepotpuni podaci
Potpisnik ovih redova u potrazi za pouzdanijim podacima razgovarao je sa većim brojem džematlija, pa i onima koji su u Ilovačkoj džamiji „vjersku službu službovali“, ali podaci o godinama gradnje i obnove bitno se razlikuju od podatka ispisanog iznad ulaznih vrata u džamiju: „1930/2002.“ Možda razumljivo, jer je u više vremenskih perioda džamija dograđivana i obnavljana, ali najduže se zadržala drvena munara. Uglavnom pamte se noviji datumi, recimo godinu 1964., kada je započeta gradnja džamije prije današnje i 1965.godina, kada je završena. Sve to ukazuje da je malo pisanih tragova o ovom džamijskom dragulju, koji je i u monulom ratu doživio najveće razaranje. Poslijeratnom obnovom, sa munarom (koja je „prenesena“ iz Prače sa Djevojačke džamije koja je tamo postojala do 1963.gidine), Ilovačka džamija je zasijala novim, starim sjajem! Naš tekst o ovoj prelijepoj džamiji, u kojoj su bili imami: Abid Hadžović, Adil Brdar, Muhamed Ramović, Bećir Herak i drugi, neka bude mali doprinos za prikupljanje podataka o njenom historijatu.
(preporodcom)