Kriza smanjila podršku demokratiji Balkans
Godišnji izvještaj Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o napretku reformi i ekonomskom razvoju u 29 zemalja centralne i istočne Evrope i centralne Azije govori da je globalna kriza dovela do znatnog smanjenja podrške demokratiji i tržišnoj ekonomiji u većini razvijenih ekonomija tog regiona.
EBRD je u izvještaju “Kriza i tranzicija: Perspektiva ljudi” istraživala razloge koji stoje iza izrazito velikog pada podrške principima demokratije i tržišne ekonomije u novim članicama Evropske unije (EU) u posljednje četiri godine i iznenađujuće naglog porasta u mnogim članicama Zajednice Nezavisnih Država (ZND – države bivšeg Sovjetskog saveza).
Izvještaj, objavljen na sajtu EBRD-a, fokusira se na razumijevanje krize iz 2008-10. I njenog dugoročnog utjecaja iz perspektive domaćinstava i pojedinaca.
Tranzicioni izvještaj za 2011. godinu analizira podatke ispitivanja oko 39.000 ljudi, pretežno iz evropskih tranzicionih zemalja, u koje investira EBRD, istražuje zašto je kriza daleko više pogodila obične ljude u tim zemljama nego one u zapadnoj Evropi i također analizira činioce koji pružaju podršku razvoju uspješnog preduzetništva u tom tranzicionom regionu.
Stručnjaci EBRD-a nastoje, između ostalog, shvatiti zašto su domaćinstva u tranzicionom regionu morala smanjiti potrošnju više nego porodice u zapadnoj Evropi.
Ranija iskustva
Na osnovu tih podataka, Tranzicioni izvještaj za 2011. godinu zaključuje da se stav prema demokratiji i slobodnom tržištu može djelimično objasniti iskustvom iz prethodnih kriza.
Slobodna tržišta i demokratija, naime, gube podršku u razvijenijim tranzicionim zemljama zato što su one u ovoj najnovijoj krizi pretrpjele veće slabljenje nego u prethodnim recesijama početkom i sredinom 90-ih godina prošlog vijeka.
Za razliku od njih, nedavna kriza je u većini članica ZND-a bila generalno blaža nego poslije pada komunizma, ukazano je u izvještaju.
Izvještaj također ukazuje da kriza čini da se ljudi “okrenu protiv onog što su imali”.
Oni koji su živjeli u više tržišno orijentiranim i demokratskim društvima i koji su bili pogođeni krizom imaju manje izgleda među ostalim sistemima izabrati demokratiju i slobodno tržiste.
S druge strane, podrška demokratiji i tržištima raste, u nekim slučajevima prilično naglo, u pojedinim manje razvijenim ekonomijama u bivšem Sovjetskom savezu.
Prema najnovijim istraživanjima EBRD-a, Turska, Crna Gora, Mongolija, Uzbekistan, Albanija i Tadžikistan ostali su među zemljama s visokim nivoom podrške demokratiji.
Njima su se pridružili Gruzija, Kazahstan, Belorusija, kao i Jermenija, zemlja u kojoj je u posljednje četiri godine došlo do najvećeg napretka u podršci demokratiji.
Žensko poduzetništvo
Među razvijenijim tranzicionim ekonomijama podrška demokratiji je naročito opala u Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.
Oštrije smanjenje potrošnje u regionu EBRD-a nego u zapadnoj Evropi može se povezati s većim šokovima, kao što su gubici radnih mjesta, kao i s manje efikasnim sistemom zaštite ljudi koji su izgubili posao.
Pad potrošnje se također povezuje s utjecajem bankarskih pozajmica, prije svega kredita uzetih prije krize zbog kojih su mnoga domaćinstva širom tranzicionog regiona pogođena, naročito ona koja su uzela hipotekarne kredite denominirane u stranoj valuti.
U istraživanju faktora koji pružaju podršku preduzetništvu utvrđeno je da žene imaju manje izgleda da pokrenu neki posao, ali ništa manje izgleda od muškaraca da u njemu i uspiju ukoliko ga pokrenu.
EBRD zaključuje da bi stoga trebalo da politika tranzicionih zemalja bude usmjerena na podsticanje ženskog preduzetništva.
EBRD, koji je u vlasništvu 61 zemlje i dvije međuvladine instutucije, pruža podršku razvoju tržišnih ekonomija i demokratija u zemljama od centralne Evrope do centralne Azije.
Izvor: Agencije
(balkansaljazeeranet)