Gordon Bardos sa Harriman Instituta na Kolumbiji podnio ostavku zbog protesta Bošnjaka
Nakon serije prosvjeda oko selektiranja posjetitelja kojima Kolumbija univerzitet (Columbia University – CU) nije dozvolio ulaz na prošlonedjeljno Dodikovo predavanje, medju kojima je – bilo najviše Bošnjaka, pomoćnik direktora Hariman (Harriman) instituta Gordon Bardos podnio je ostavku. Ta ostavka nije obznajena javno, niti se kao razlog tog čina navodi afera koja je nastala nakon pomenutog incidenta sa selektiranjem bošnjačkih imena, ali ona očito nije rezultat samo “tehničke greške” ili “propusta” s komjuterskom registracijom za Dodikovo predavanje na Kolumbiji.
Kako to Webpublicapress saznaje iz više dobro obavještena izvora, Bardos, inače poznat po dobrim vezama sa srpskim i balkanskim političarima, praktično je bio prinudjen na ovaj čin nakon što je Harriman institut ostao pod dosad nevidjenom “paljbom” nezadovoljnih Bosanaca i Hercegovaca, koji vrlo argumentirano pominju svoja ljudska prava u vezi sa ovim slučajem.
Kao što je Avaz već pisao, njima je Kolumbija uoči početka Dodikovog predavanja 25.oktobra 2011, zatvorila vrata, iako su bili uredno (on-line) registrovani.
U PITANJU SU LJUDSKA PRAVA
Većina, ovih inače visoko obrazovanih Bosanaca i Hercegovaca (sa bošnjačkim imenom i prezimenom) s kojima smo kontaktirali, vrlo je razočarana mogućnošću da ih je neko namjerno “očistio” sa liste onih koji su mogli prisustvovati Dodikovom obraćanju. Po kojim se to kriterijumima dogodilo, i ko je sve umješan u to (?) — niko još pouzdano ne zna, ali su posljedice za mnoge vidljivo razočaravajuće. Kolumbija navodno još vodi istragu oko ovoga, i za to je već kreirala dvije komisije.
Prema navodima oštećenih, ovaj doživljaj na Kolumbiji, izazvao je dodatna bolna prisjećanja na diskriminaciju koju su neki od njih preživjeli tokom agresije na BiH. Slika je kažu još ružnija, jer su slična osjećanja dogodila zbog Dodika kroz čini se etničku selekciju imena — ko može, a ko ne može prisustvovati njegovom predavanju – doživjeli na znanom američkom univerzitetu.
Šteta bi po Kolumbiju mogla biti dakako velika, jer oštećeni Amerikanci porijeklom iz BiH dobro su upoznati s američkim zakonima, kao i svojim osobnim pravima. Webpublicapress nezvanično doznaje da su i dva vrlo utjecajna američka kongresmena uputila pismo Kolumbiji sa zahtjevom da se do kraja ispitaju okolnosti ovog incidenta.
Oštećeni naime još nisu službenim zadovoljni odgovorima, iako sa nekim od njih, direktor Harimana, Timoti Frej (Timothy Frye) već imao izravnu prepisku. No, u njoj očito nedostaju detalji koji najviše interesuju oštećene Bošnjake. U toj prepisci – Kolumbija za sad nudi samo “objašnjenje”, kako je sala u kojoj je Dodik držao predavanje “bila prepuna” iako se na TV snimcima koje je načinila Webpublicapress vidi više od desetak nepopunjenih stolica. Ne stoji ni stav CU, da se sve duguje “tehničkim propustima”, bez detalja o čemu je zapravo riječ.
Direktor Hariman institute Timothy Frye još nije udovoljio i zahtjevu za TV intervju od strane novinara kojima je za vrijeme Dodikovog obraćanja bio dozvoljen ulaz, ali bez prava na postavljanje pitanja. Najvažnije od njih, kako je je došlo do toga, da i velika grupa Bošnjaka neočekivano izostane sa spiska onih kojima je već bilo odobreno prisustvo u Dodikovom auditoriju – u sali Memorijalne (Low Memorial Library) biblioteke na Kolumbiji – tako, praktično, još ostaje bez prihvatljivog odgovora.
TKO JE GORDON BARDOS?
U medjuvremenu, Gordon Bardos koji je dao ostavku (ili je naprosto otjeran sa Kolumbije?) nije se još o svemu izjasnio, niti je potvrdio svoj odlazak sa sveučilišta na čijem je Hariman institutu stolovao više od deset godina. Bardos inače važi za eksperta za jugoistočnu Evropu i zapadni Balkan, ali i za kritičara “tradicionalnog procesa uvećanja EU”, kako to navodi u Wodroow Wilson centru za medjunarodnu politiku.
Bardos je svojevremeno bio angažiran u BiH, a poznat je i po svojim novinskim napisima u kojima se, u najmanju ruku osjeća pristrasnost i simpatije prema Dodiku, kritičnost prema nezvisnosti Kosova, te, generalno protivljenje američkom vojnom intervencionizmu protiv Srbije. On odlično govori srpski jezik.
Kako to još 1997 javio AIM – ovaj je “Amerikanac srpskih korijena”, u BiH došao odmah iza rata da radi za NATO i OSCE (Organizaciju za evropsku suradnju i sigurnost) gdje je bio sve do 1997.
Tada je, navodi AIM, on “preko noći morao napustiti Sarajevo” zato što je tadašnje “Oslobodjenje” objavilo članak da je Gordon Bardos “pristrasno pordžavao RS i secesionističke ideje RS”.
Na linku -http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199706/70605-011-pubs-sar.htm se taj članak može pročitati u cjelosti. Ovaj analitičar politčkih zbivanja predsjedavajučeg Predsjedništva BiH, Aliju Izetbegovića u zvaničnim izvještajima nazivao je “Izi”, a javno ljubio je zastavu RS…
AIM još navodi kako su prije 14 godina u bh. dnevnoj štampi objavljene fotografije Gordona Bardosa na kojima ovaj pri ulazu u Pale, pored table s ćirilićnim natpisom ovog mjesta, “pobjedonosno uzdiže tri prsta”. Zatim u uniformi SFOR-a ljubi (u Pravoslavnoj crkvi na Palama) zastavu Republike Srpske. Treća fotografija svjedoči kako Bardos i “nije obični vojnik, jer se uz vidljivi smješak uslikao sa zapovjednikom IFOR-a, američkim admiralom Leightonom Smithom”.
HARIMAN SE OGRADJUJE OD NEKIH UZVANIKA
Valja reći da je Hariman institut samo nekoliko sedmica prije hapšenja Ive Sanadera, prošle godine ugostilo bivšeg hvatskog premjera. Prema riječima direktora Fryea — izbor njihovih gostiju ne znači da oni podržavaju njihove stavove. A to Hariman institut ilustruje upravo činjenicom da je njihov gost bio vjerovatno i najomraženiji političar u Americi – iranski predsjednik Ahmedinežad.
(webpublicapressnet)
