Ševko ef. Omerbašić, muftija zagrebački:Treba ispitati ko je doveo vehabije u BiH

Muftija zagrebački Ševko Omerbašić najpoznatiji je muslimanski autoritet u Hrvatskoj. Ranije dogovoreni intervju povodom Kurban-bajrama morali smo započeti, umjesto prigodnim bajramskim, znatno težim i ozbiljnijim pitanjima. Teroristički napad na Ambasadu SAD odjeknuo je i u hrvatskim medijima, a Omerbašić i kao član Rijaseta Islamske zajednice oštro je osudio ovaj teroristički napad.

Svjedoci smo nedavnog napada Mevlida Jašarevića, sljedbenika tekfir-ideologije, na Američku ambasadu u Sarajevu. Slika nemilog događaja iz BiH obišla je cijeli svijet. Koje su posljedice ovog napada za muslimane i državu BiH?

– Normalno je da, kad se takvi ekscesi dogode, pogotovo od muslimana i pogotovo od onih koji pripadaju tzv. vehabijskom mezhebu, to postane problem. Sve se prikazuje kao islamizam i to svi trpimo. U tom slučaju muslimani, konkretno Bošnjaci, najviše stradaju. Islamska zajednica i mi stalno smo pod pritiskom. Za muslimane se vezuju teroristi koji čine to što čine. Vidimo i neprijatelje u Bosni kako sve to tumače i kako svu situaciju žele složiti kako njima odgovara, što ide na štetu i države i Bošnjaka.

Teroristička priroda

Prema obavještajnim izvorima, Sead Plojović, označen kao vođa vehabija koji je formirao vehabijsku organizaciju u Zagrebu, bio je povezan s Jašarevićem, što je on demantirao. Kako se vi u Zagrebu nosite s ovim problemom današnjice i koliko oni djeluju u Hrvatskoj?

 – Oni su se ovdje pokušali ukorijeniti u Zagrebačku džamiju, ali su spriječeni. Zakupili su neku kuću gdje su se okupljali. Hrvatska obavještajna služba ih je pratila, nakon čega su upozoreni da bi mogli imati velike probleme i otišli su tamo gdje imaju malo više slobode, u Bosnu. Imamo jednog od njih koji je bio u Maoči, protjeran je. S vremena na vrijeme dođu iz Krajine, jer tu su blizu Velika Kladuša, Cazin i Bihać. Ali nemamo problema.

Koja je razlika između Brejvikovog napada u Norveškoj, koji je ubio oko 70 osoba, i ovog u Sarajevu koji je izveo Jašarević?

 – Ekstremizma ima u svim mogućim religijama. Posebno kad dobije političku nijansu. Oba slučaja su teroristička. I ovaj u Norveškoj, koji je pobio toliko ljudi, i ovaj u Sarajevu, koji je nasrnuo na instituciju koja ima veliko značenje u BiH. Čak se hvale da postoji kršćanski terorizam. Nema toga u religijama, ali čim se politika upetljala, dobili smo ovakve slučajeve.

Bivši kriminalci

Mediji nagađaju da je pravo središte za regrutiranje vehabija upravo u Beču, dok u BiH djeluje nekoliko njihovih zajednica koje rade na destabiliziranju države. Smatrate li da su oni imputirani, konkretno Jašarević, iz zemalja u okruženju kako bi nanijeli štetu Bošnjacima, Islamskoj zajednici i BiH?

 – Ja, koliko znam, oni u Hrvatskoj nemaju podršku. Treba biti svjestan činjenice da ovdje rijetko koji vehabija nije špijun i da ne sarađuje s nekim obavještajnim organizacijama. Moramo biti svjesni da ima i toga, pogotovo kad su u pitanju zapadne zemlje. U Beču djeluju 15 godina, a nema nikakvih represivnih mjera protiv njih. Oni su tamo indoktrinirani i prave nama probleme.

Bošnjačke muslimane nazivaju murtedima, novotarima, pa i kafirima. Ne priznaju Islamsku zajednicu, a kada su institucije države Bosne i Hercegovine u pitanju, nazivaju nas svakakvim imenima ukoliko ih priznamo kao legitimne i legalne. Kako tretirati te ljude koji prave probleme?

 – Kad pogledate strukturu, ja bih rekao, novopečenih muslimana, do jučer su bili kriminalci, moralno nepodobni, na ivici zakona ili van zakona. Kada je nestala komunistička ideologija, oni su u islamu našli taj neki duhovni napitak. Sad oni govore da je islam koji mi provodimo blijeda slika islama i na tome grade svoju poziciju. Vidite, neće da klanjaju s nama ili se ističu.

A, kad je u pitanju država, treba vidjeti kakav je odnos države prema njima. Zašto država nije energičnije intervenirala, nisu oni od jučer?! Evo, slučaj u Sarajevu, on djeluje više od pola sata, a nije onesposobljen! Šta to treba da znači naš merhametluk? A budala djeluje i nanijela nam je štetu. U svjetskim krugovima ružna je slika kad se kaže da je to terorizam. Mi smo ti koji će biti pod pritiskom.

Šta uraditi da javnost bude upozorena na te slučajeve jer se oni moraju posmatrati odvojeno od islama? Može li se ovo tretirati kao izdvojen slučaj ili treba poduzeti mjere da se istražuje je li neko producira ovakve slučajeve i šta treba poduzeti IZBiH?

 – U dosta slučajeva odgovornost ima IZ, jer nije nikada oštrije reagirala na ovakve napade. Oni su dio islama i islamskog ummeta, ali nam nanose štetu. Mislim da moramo biti agresivniji u propagandi, svjesni štetnosti takvih postupaka. IZ se mora pozabaviti, znanost se treba pozabaviti time. Ja nisam čuo alime da baš tako govore, ovo je više politički.

Treba reći kako su mudžahedini došli u Bosnu i kako su se ukorijenili. Vjerujem da su došli propagandom nekih ljudi koji su dobro plaćeni. Treba dobro ispitati ko su ti ljudi što su ih doveli. Taj pravac u islamu, vehabije, nisu oni samo vehabije, ne zovu se samo oni vehabije, oni su legitimno učenje. Islamska znanost treba se time pozabaviti i zajednički djelovati.

Ovo su dani kada svi muslimani u svijetu obilježavaju jedan od najvećih islamskih blagdana Kurban-bajram; neki obavljaju petu islamsku dužnost hadž, prinose žrtvu -kurban. Šta je smisao svega toga za vjernike?

 – To je najveći vjerski blagdan muslimana. Sjećanje na dane monoteizma, na Ibrahima, a. s., i njegovog sina Ismaila, a. s., koji su osnivači monoteizma. Po Božijoj zapovijedi, Ibrahim, a. s., odlučio je svog sina prinijeti kao žrtvu, što svima nama treba biti pouka istinskog vjerovanja. Kurban socijalno, humanitarno i imanski ima svoju težinu, jer ga dijelimo na tri dijela.

Obredi hadža su posebni za sve vjernike i sam bajram-namaz. Prvi dan je u znaku prinošenja žrtve, nakon toga obilaze se mezarja, obilazi se rodbina. I ta prva dva dana su u duhu obiteljskih druženja, podjele mesa. U Koprivnici se obavlja zajedničko klanje kurbana i dio se donira za učenike Islamske gimnazije u Zagrebu.

Odnosi s komšijama

Kako Bošnjaci provode bajramske blagdane u Hrvatskoj s komšijama Hrvatima i imate li susrete sa zvaničnicima države?

 – Naše komšije nekada nisu ni znale šta je Bajram ni kad je Bajram. Danas svi znaju, upriliče se druženja gdje nam čestitaju na naš, tradicionalni način. Ove godine predsjednik Ivo Josipović obići će Pulu i Rijeku, gdje će se družiti s našim ljudima i čestitati im blagdan. Također, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić najavio je dolazak prvi dan Bajrama, tako je tradicionalno već 10 godina. To je znak da 50 i više godina gdje smo bili anonimni sada smo prisutni, što znači da su međureligijski odnosi u društvu sve bolji.

Koja je razlika između Bajrama nekada i sada, je li danas Bajram duhovniji ili nekadašnji i koliko je Bošnjaka iz Hrvatske obavilo ove godine petu islamsku dužnost?

 – Nose se uspomene iz mladosti koje su drage i neizbrisive, sjećanje na roditelje i kako smo ih provodili. E, sad, razlika postoji, teško je to procijeniti. Ali današnje obilježavanje je bogatije i sadržajnije, nekadašnji su imali više duhovnosti. Mislim da nedostaje više duhovnosti koju trebamo svi imati. Ranije je manji broj ljudi odlazio na hadž. Ove godine Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj po drugi put samostalno organizira putovanje i na hadž je otišlo 40 osoba.

Zna li se tačan broj Bošnjaka koji žive u Hrvatskoj i kakav je njihov status danas?

 – Još nisu izašli zvanični rezultati popisa stanovništva, očekujemo to sljedeće godine. Prema našim procjenama, u Hrvatskoj živi oko 40 hiljada Bošnjaka. Nažalost, nisu svi Bošnjaci, neki se zovu muslimani s velikim “M”, ali akcijom svih, pa i IZ, suzbili smo to veliko “M” i većina njih sad su Bošnjaci.

Koliko je, prema Vašem mišljenju, kod Bošnjaka u Hrvatskoj prisutna odanost državi u kojoj žive kao bitan element njihove integracije?

 – Svi koji rade i žive su lojalni u državi. To smo dokazali brojnim činjenicama. Ovdje se u krugu harema džamije gradi spomenik palim Bošnjacima Domovinskog rata, njih je negdje oko 1.170. To je dovoljan dokaz, branili su domovinu procentualno više nego svi ostali kad se računaju oni koji su dali živote. Nas je bilo u postrojbama Zbora narodne garde i HVO-a više od 22.000.

Dakle, Bošnjaci su uistinu jedan bitan vrijedan element, visokoobrazovani su. Tu je otprilike deset posto znanstvenog kadra Bošnjaka. Ima ih svugdje; u kulturi, umjetnosti, politici i sportu. Imamo i jednog zastupnika u Saboru. Mislim da nismo loše startali i nismo u lošoj poziciji, ali to još ne zadovoljava kada uzmemo u obzir da u Hrvatskoj ima oko 40 posto Bošnjaka koji su nezaposleni, a radno sposobni, onda postoji i nezadovoljstvo. Posljednjih 20 godina dosta toga je prešlo i preko naših leđa i zato se trebamo boriti za bolji ekonomski status. Na općim izborima mi ćemo tražiti one koji će provesti ono što obećaju.

Kakav je državni institucionalni odnos prema IZ Hrvatske i možete li napraviti komparaciju bivšeg predsjednika Stipe Mesića i aktuelnog Ive Josipovića?

 – Predsjednici su na neki način simbolični predstavnici politike Hrvatske. Vlada je ta koja odlučuje i rješava pitanja. Institucionalno, Islamska zajednica može biti zadovoljna odnosom i državnom politikom. Naravno, to uvijek može bolje, jer nikada se u  demokratskom sustavu ne može biti potpuno zadovoljno, uvijek se teži ka boljem.

Što se tiče odnosa dvojice predsjednika, mislim da i jedan i drugi doprinose boljem položaju Bošnjaka u Hrvatskoj. Neko voli više bivšeg, neko sadašnjeg, neko pripada lijevoj, neko desnoj opciji. Mesić je više bio zagrijan za stanje u BiH i za rješavanje određenih pitanja i težio je ka tome. S druge strane, Josipović je pokazao interes, ali u pojedinim postupcima i odnosu sa Srbijom i Republikom Srpskom napravljeni su propusti, ali kasnije su izbalansirani.

Lijeva opcija

U decembru su izbori u Hrvatskoj, sigurno je da će doći do neizvjesne borbe za glasove Hrvata iz BiH. Koga ćete podržati na izborima?

 

 – Bošnjaci pripadaju toj nekoj srednjoj lijevoj opciji. Imaju svoje simpatije, kome će ovoga puta dati svoj glas njihovo je legitimno demokratsko pravo. Imaju pravo da biraju kao i svi na demokratski način. Mislim da Hrvati iz BiH čine uteg na ovu ili onu stranu i bitan su faktor za izbore u Hrvatskoj. U tom smislu, mi kao što smo se borili da se ne ukinu državljanstva nama koji smo izvan BiH da imamo pravo glasa, ta prava se moraju poštovati i s jedne i s druge strane. 

Kako komentirate osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) u Srbiji i hoće li, možda, doći do osnivanja takve akademije i u Hrvatskoj?

– Ne, mi se nećemo time baviti i nema potrebe. To bi bilo cijepanje bošnjačkog korpusa. Ja podržavam osnutak BANU-a. Ali sam bio za to da bude u Sarajevu, jer je ono centar bošnjaštva. Zašto se nije više pripremalo, ne znam. Žao mi što se nisu konsultirali Bošnjaci intelektualci u Hrvatskoj kad je došlo do osnivanja. Ne znam je li neko iz Hrvatske bio na tom spisku članova akademije.

Treba ozbiljnije raditi na proširenju akademije i njenom ustoličenju. Religija može imati udjela onoliko koliko to religijske znanosti dopuštaju. Ne treba dalje od toga ići i praviti neke političke pozicije, treba podržati napredak bošnjačkog naroda.

U BiH javnost je s velikim interesiranjem pratila odluku o puštanju Fikreta Abdića na slobodu. Puštanje je odgođeno za dva mjeseca, što se, otprilike, poklapa s izborima. Je li odgađanje ispolitizirano i žele li se time dobiti glasovi onih Krajišnika koji podržavaju Fikreta Abdića?

– Koliko ja znam, Krajišnika s dokumentima Hrvatske ima oko 50 tisuća. To je veliki broj. No, mislim da nije to igralo ulogu u odluci njegovog puštanja, bez obzira na težinu njegovog zlodjela. Mislim da je kod članova komisije koja je odlučivala pretegnula njegova odgovornost koja je daleko veća nego što mislimo.

Pravosudno tijelo je u odluci imalo zbir svih razloga koji su se dešavali u prošlosti. Posljedice bošnjačke podjele evidentne su i danas. Znamo da i dalje nisu regulirani i nisu zaliječeni i Bog zna kad će biti. Tu se vidi kolika je njegova odgovornost. Ali, opet, radi se o čovjeku koji je Bošnjak i da mi, po diktatu religije, imamo merhamet u sebi i ljudske osjećaje, ipak je on Bošnjak.

Neće se kandidirati

Uskoro se u BiH bira reisu-l-ulema. Pojedinci traže da se razmatra i opcija da reis Cerić i dalje ostane na toj poziciji. Vaše mišljenje o tome?

 – Ne znam, to su neki zahtjevi. Ali u tom slučaju došlo bi do korjenitih promjena i to bi negativno odjeknulo među Bošnjacima. Zbog jednog čovjeka bi trebalo mijenjati Ustav. U ranijim izjavama reis je nekoliko puta rekao da ne bi ostao na tom položaju. Sljedeće godine meni istječe mandat i ja se neću više kandidirati. IZ u BiH ima dobrih kadrova koji, ako im je stalo do IZ, mogu zamijeniti reisa. Hoće li dalje biti inicijativa, ne znam. Posebno sad u ovakvom sustavu i situaciji u kakvoj se nalaze Bošnjaci.

S obzirom na to da je evidentna islamofobija, naročito u Evropi, kako se IZ Hrvatske nosi s tim problemom?

 – Islamofobije nema na razini države. Ona se javlja na lokalnim razinama, imate svakakvih ljudi, ekstremista, nacionalista, isključivih. Nas ne zabrinjava stanje u Hrvatskoj, već u Evropi, u kojoj muslimansko pitanje nije riješeno. Evropa je svojim postupcima pokazala da ne može nikoga trpjeti ko nije na njenim meridijanima.

Ne može se riješiti muslimana i nema evropske zemlje koja nema muslimana. Iz njihovog primjera nema demokratičnosti koju propagiraju. Posljednji je primjer iz Norveške. Kažu da u Evropi ima 100 centara čiji su članovi antiislamisti. Zamislite, oni bi najviše voljeli vidjeti muslimane na lomači!

 

Uskoro džamija i u Sisku

Džamija u Rijeci je u izgradnji, u toku su završni radovi. Ima li naznaka da se još u nekim gradovima Hrvatske izgradi džamija?

 – U Rijeci bi trebalo sljedeće godine u ljeto biti otvorenje drugog islamskog centra u Hrvatskoj koji je jedan od najljepših moderne islamske arhitekture. Imamo u planu još dvije džamije izgraditi, jednu u Sisku, koja ide brzim koracima, i jednu u Osijeku, čija će gradnja biti aktuelna za nekoliko godina.

U Sisku je grad prihvatio projekt koji dijelom finansira i Županija i to je njihov doprinos i prva pomoć te vrste. U Sisku trenutno u nemogućim uvjetima muslimani izvršavaju svoje obrede.

Poznati Bošnjaci u Hrvatskoj

Ljude u BiH će zanimati ko je najpopularniji Bošnjak u Hrvatskoj. Jeste li to Vi, Tarik Filipović, Asim Kurjak…?

 – Ja, sigurno, nisam, ne težim ka tome. Tarik Filipović je taj koji je medijski eksponiran i on je jedan od tih. Asim Kurjak u posljednje vrijeme nije u Hrvatskoj. Nalazi se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje osposobljava tamošnje ljekare.

On je, zaista, vrstan znanstvenik, ostavio je velikog traga i zaslužuje titulu. Imamo mi još poznatih Bošnjaka u različitim znanostima: Seada Berberovića, Osmana Muftića i brojne druge. Mi se njima ponosimo.

(dnevniavazba)