Europska unija će imati zajedničku fiskalnu politiku!

Europska unija preuredit će se, a sve zemlje članice imat će zajedničku fiskalnu politiku! Ovaj, gotovo nezamisliv scenarij, dogovorili su čelnici triju najmoćnijih zemalja EU, Njemačke, Francuske i Italije, na hitnom sastanku koji je u četvrtak popodne održan u Strasbourgu. Pritisnuti kolapasom eurozone, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Mario Monti pronašli su rješenje koje bi moglo smiriti krizu u razjedinjenoj eurozoni.

– Zemlje članice EU moraju se politički približiti. Cilj je stvoriti zajedničku fiskalnu Uniju – kazala je nakon sastanka Angela Merkel.

Kriza se širi

Trojac vodećih zemalja EU najavio je da će konkretne prijedloge za preuređenje Unije predstaviti prije 9. prosinca, kada će se održati summit EU.

– Njemačka traži da članice EU budu puno odgovornije prema proračunskom deficitu. Proračunski prijestupnici trebali bi biti automatski kažnjeni – kazao je Monti.

A o kolikim je sukobima i različitostima unutar EU riječ, najbolje svjedoči napad na njemačku politiku uglednog britanskog lista The Times.

“Ako je rat nastavak politike drugim sredstvima, onda je Njemačka ponovno u ratu s Europom, jer njemačka politika ima ciljeve koji imaju obilježja rata – prekrajanje granica i podčinjavanje drugih naroda!”

Ovim žestokim riječima obrušio se Times na njemačku ulogu u velikoj krizi eurozone. Londonski dnevnik optužuje njemačku kancelarku Angelu Merkel da je povela ekonomski rat protiv eurozone jer ne želi ni čuti za uvođenje euroobveznica.

“Iako je tvrdila da će poduzeti sve radnje da spasi euro, Merkel tvrdoglavo odbija poduzeti odgovarajuće mjere za njegov spas. Dapače, još je pozvala i europske institucije da ne poduzimaju akciju”, piše Times.

Britanci nude rješenje krize u tri koraka. Prvi korak je da Europska središnja banka kupi državne obveznice, što bi vratilo financijsku stabilnost na tržištima. Drugi korak je vratiti dugoročnu solventnost izdavanjem novih obveznica, za koje će zajednički jamčiti cijela eurozona – euroobveznice. Zadnji, treći korak bio bi da se poboljša koordinacija ekonomskih politika u svih 17 zemalja eurozone, što bi dovelo do ponovnog gospodarskog rasta, a dugovi u prezaduženim zemljama tad bi se lako mogli restrukturirati. To bi osiguralo da se sadašnja kriza ne ponovi.

“Blokiranjem prvih dvaju koraka, Njemačka jamči da neće uspjeti ni treći”, komentira Times.

I dok su Britanci čitali žestoke napade na Njemačku, kancelarka Merkel još jednom je istaknula da ne želi ni čuti za zajedničke euroobveznice i upozorila da one nisu ništa drugo nego “udruživanje duga”.

A klimava financijska tržišta, ionako potresena dužničkim krizama u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj… dodatno je uzdrmao i šok iz Njemačke. Naime, investitori su u srijedu pokazali gdje su granice i najvećeg europskog gospodarstva. Prvi put od izbijanja dužničke krize u eurozoni, Njemačka na dražbi obveznica s dospijećem od deset godina nije uspjela izdati sve vrijednosne papire. Od ponuđenih šest milijardi eura obveznica, prodano ih je samo za 3,89 milijardi eura, dakle više od jedne trećine njemačkih obveznica nije pronašlo novoga vlasnika.

Užasno slaba prodaja njemačkih obveznica i strah od utjecaja dužničke krize na Njemačku i drugo najveće europsko gospodarstvo, francusko, gurnulo je euro u najnižu razinu u šest tjedana.

Tri verzije euroobveznica

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso naveo je tri moguća načina uvođenja euroobveznica.

Najučinkovitiji, ali i najteže izvediv (zbog velikih promjena Lisabonskog sporazuma koje bi trebalo provesti), jest prijedlog da se sve nacionalne obveznice 17 zemalja eurozone zamijene novim, kolektivnim euroobveznicama. Drugi prijedlog također iziskuje promjenu Lisabonskog sporazuma, ali po njemu ne bi sve obveznice bile kolektivne. Treći prijedlog može biti najbrže proveden jer ne zahtijeva promjenu Lisabonskog sporazuma. Ne bi postojalo kolektivno jamstvo, nego bi države samostalno jamčile za vraćanje novca.

Napuštanje eura? Nekoliko stvari koje vlade moraju učiniti

1. Pripremiti se na masovno podizanje novca

Građani bi zbog krize i poljuljane stabilnosti eura mogli početi povlačiti novac iz banaka, pa bi one trebale ograničiti novčane iznose koji se mogu podići.

2. Pokušati ograničiti odljev kapitala

Vlade se moraju pripremiti i na eventualne dokapitalizacije i sanacije europskih banaka koje bi mogle biti ugrožene propadanjem eura.

3. Prilagoditi se novoj nacionalnoj valuti

Nestabilna financijska situacija i potonuće u novu recesiju mogli bi dovesti do odljeva kapitala, što bi vlade morale pokušati privremeno kontrolirati.

4. Prilagoditi iznose kredita i zaduženja

Nestane li euro kao zajednička valuta, potrebno je prilagoditi zakone prema kojima će se napraviti nov izračun plaća u novoj/staroj nacionalnoj valuti.

5. Izraditi plan pomoći europskim bankama

Zbog nove financijske krize vlade bi mogle izgubiti sposobnost posuđivanja novca pa je potrebno dobro prilagoditi državne proračune novoj situaciji.

6. Uravnotežiti državne proračune

Važno je i ponovno izračunati iznose zaduženja i kredita kako bi se oni što bolje prilagodili novoj valuti i kako građani ne bi bili oštećeni konverzijom.

7. Postaviti nove fiskalne i monetarne okvire

Kako bi vratile poljuljano povjerenje europskih građana i kredibilitet, vlade moraju postaviti nove fiskalne i monetarne okvire.

8. Pripremiti nove papirnate novčanice i kovanice

Napusti li se euro, države moraju biti spremne na tiskanje i distribuciju novog, vlastitog novca, odnosno na vraćanje starim nacionalnim valutama.

9. “Priviknuti” strojeve na nove valute

Ništa manje važno nije ni reprogramiranje računala i bankomata zbog primjene nove valute.

Pet zemalja pogođenih dužničkom krizom u eurozoni

Njemačka 
- Zabrinuti zbog loše prodaje obveznica

Angela Merkel se energično protivi uvođenju euroobveznica jer Nijemcima, kaže, ne pada na pamet da plaćaju grčke, talijanske ili dugove bilo koje druge članice eurozone, što bi bili dužni prihvaćanjem euroobveznica. Njemačku je zabrinulo što na dražbi nije uspjela prodati ni dvije trećine svojih obveznica, što pokazuje da kriza nagriza i najmoćnije gospodarstvo EU.

Francuska – Skuplje zaduživanje, upitan kreditni rejting

Zaraza se u međuvremenu proširila iz najslabijih i zaduženih gospodarstava eurozone i na najveće, poput Francuske. Kamate na francuske 10-godišnje obveznice popele su se na 3,56 posto, dok su prije samo dva mjeseca iznosile 2,5 posto. Agencije su već najavile da razmišljaju i o snižavanju kreditnog rejtinga drugom najvećem europskom gospodarstvu.

Italija – Reforme provodi pod nadzorom MMF-a

Dužnička kriza u Italiji eskalirala je do razine da je ostavku morao dati i kontroverzni premijer Silvio Berlusconi. Nova talijanska, tehnička vlada, koju vodi nestranački čovjek Mario Monti, mora u najkraćem vremenu provesti reforme koje će smanjiti zaduženost i deficit proračuna. Talijane očekuju bolni rezovi u javnoj upravi i mirovinska reforma, pod nadzorom MMF-a.

Grčka – Heraklove zadaće za bankara Papademosa

Grčka je postala sinonim za zaduženost. Dužnička kriza pretvorila se u pravu grčku dramu, a epilog je smjenjivanje premijera Papandreoua i imenovanje nestranačkog bankara Papademosa, koji je zahtjevan posao dostojan Heraklovih zadaća prihvatio tek kada je dobio pismenu potvrdu svih stranaka da mu daju potporu u provođenju bolnih strukturnih reformi.

Španjolska – Socijaliste zbog krize smijenili desničari

Nakon Grčke i Italije, i španjolska vlada pala je pod pritiskom velike krize. Španjolski birači odlučili su protekli vikend smijeniti socijalističku vlast i izabrati desnog konzervativca Mariana Rajoya, a promjena je potaknuta visokom stopom nezaposlenosti (22%, što je najviše u Europskoj uniji), mjerama štednje, velikim dugovima i neizvjesnom budućnošću.

(daljecom)