Kada politički lideri pozovu na primjenu vojne sile, korisno je ocijeniti namjenjene političke i vojne ciljeve. Vrlo često, ovi su ciljevi reakcionarni, prolazni, ili neizvodljivi, s obzirom na sredstva s kojim se djeluje i političku volju onih koji odlučuju. Neočekivana invazija kenijskih snaga u Somaliju, kako bi se porazili militantnu skupinu, al-Shabaab, nudi priliku za analizu motiva i mogućih posljedica ove primjene sile.
Koji su ciljevi Kenijske vojske u Somaliji?
16. oktobra, glasnogovornik vlade Alfred Mutua rekao je da kenijske trupe „tjeraju al – Shabaab“ preko granice. Nekoliko dana kasnije, tvrdio je da će kenijska vojska „pronaći i uništiti Al Shabaab.“ U međuvremenu, anonimni kenijski službenik je izjavio: „Oni su na putu do Kismayoa (luka koju kontroliše Al Shabaab). Mi ćemo protjerati al-Shabaab.”
Brza eskalacija vojnih ciljeva vodi na drugo pitanje: Zašto je Kenija napala Somaliju?
Invazija je na početku opravdana kao odgovor na tri kidnapovanja ljudi sa zapada u sjevernoj Keniji tokom prošlog mjeseca. Dvoje od tih kidnapovanja su završili smrću 50-godišneg britanskog turiste i 66-godišnjeg hendikepiranog francuskog turiste.
Razumljivo je da će Kenija zahtjevati da zaštiti svoju turističku industriju kojoj su porasli prihodi za jednu trećinu na 737 miliona nakon po-izbornih nemira 2008. godine. Štoviše, specifična prijetnja osobama sa zapada je zabrinjavajuća, obzirom da oni čine većinu turista koji posjećuju Keniju.
Međutim, jučer, Mutua je priznao da je obrazloženje kidnapovanja turista bilo dobro „za pokretanje“ planova za invaziju koji su bili spremni duže vrijeme. Jedan anonimni viši kenijski službenik je dodao: „Ne radi se o turizmu. Radi se o dugoročnom planu razvoja. Kenija ne može postići to što želi u ekonomskoj sferi sa ovakvom situacijom u Somaliji.“
Koja je vjerovatnoća da će uspješno postići namjenjene ciljeve?
Snage al-Shabaab militanata, koji se sumnjiče za kidnapovanje turista sa zapada, je u rasponu od 3,000 do nevjerovatno specifičnim 14,426. U augustu, al-Shabaab se povukao iz Mogadishua kako bi izbjegao direktne borbe sa 8,000 AMISOM trupa koji su tu stacionirane. Od tada, al-Shabaab je preusmjerio pobunjeničke aktivnosti protiv Tranzicijske federalne vlade i međunarodnih humanitarnih agencija na zapadu i jugu od prijestolnice.
Zadnji izvještaj generalnog sekretara UN-a o Somaliji je istaknuo da je al-Shabaab “održavao znatne snage u regionima Gedo i Juba regionima” u južnoj Somaliji na granici sa Kenijom. Izvještaj je također korektno predvidio da će se “terorističke taktike koji koristi al-Shabaab kao i asimetrično ratovanje vjerovatno povećati. “
U roku od dvije sedmice od borbi , otprilike 1,500 kenijskih trupa sa tenkovima i borbenim helikoptera, sa podrškom nekih somalijskih milicija – su osvojile gradove koje kontroliše Shabaab i prinudile pobunjenike da se privremeno raziđu. Međutim, zbog jakih sezonskih kiša, logistička podrška koja je potrebna kako bi se održale i kako bi napredovale kenijske trupe se suočila sa velikim problemima. Zbog relativno skromnog broja snaga, kao i protivljena invaziji od strane međunarodno priznatog predsjednika Somalije Sharifa Sheika Ahmada, nezamislivo je da će kenijske snage trajno protjerati al-Shabaab, a kamoli spriječiti njihov povratak.
Kako Keniju podržava SAD?
Na početku, mnogi su vjerovali da je Kenija koordinirala invaziju sa Pentagonom, na isti način kao što se desilo sa sa Ethiopijom u decembru 2006, kada su SAD pružile informacije od obavještajnih službi, vojni trening, i pomorsku podršku. Ova percepcija je bila dodatno ojačana kada je ambasador SAD-a u Keniji, Scott Gration, rekao Financial Timesu: „Gledamo kako ćemo, kao saveznik u konfliktu protiv terorizma, pomoći Kenijcima.“
“Međutim, više službenika SAD-a su eksplicitno negirali koordinaciju sa vojskom Kenije ili bilo koju vrstu direkne vojne podrške. Neimenovani viši službenik u SAD je istaknuo odsutnost “SAD vojnih udara u Somaliji uopće u zadnje vrijeme.”
SAD je pojasnila službeni stav 25. oktobra, rekavši “SAD ne učestvuje u kenijskoj trenutnoj operaciji u Somaliji”
Tokom tri zadnje decenije građanskog rata u Somaliji, međunarodna zajednica je bila stalno namamljena primjenom vojne sile kako bi “riješila” mnoštvo problema vezano za humanitarnu pomoć, gusarstvo, terorizam, i turizam. Iako su svi pokušaji do sada propali, to nije spriječilo da ta ideja opet izbije na površinu.
Kasnije u 2008. godini, administracija predsjednika Busha je razišljala o korištenju pomorskih raketa i napada bespilotnih letjelica protiv baza u Somaliji sa namjerom da dovedu do kraja stalni problem gusarstva u zemlji. Kada je bio upitan o ovakvim opcijama, vice admiral William Gortney, tada komandant 58. mornarice SAD, on je upozorio: “Vidim da ljudi traže lako vojno rješenje za problem koji zahtjeva ne-kinetičko rješenje.” Kada razmatramo kenijske ciljeve u Somaliji, historija se ponavlja.
(Vijesti.ba)