Otimanjem novca RS ruši državu

Ponovno stižu ozbiljna upozorenja da, ukoliko se ne usvoji budžet institucija i međunarodnih obaveza do kraja godine, država BiH od 1. januara 2012. neće moći funkcionirati, jer Vijeće ministara BiH ne može više donositi ni odluku o privremenom finansiranju. Ko je odgovoran za takvo stanje? Šta će se, zapravo, desiti od 1. januara naredne godine?

– Ustav BiH (član VII) kaže da se budžet usvaja svake godine, a ukoliko se ne usvoji, privremeno finansiranje se zasniva na budžetu za prethodnu godinu, što znači da, ukoliko se ne usvoji budžet za 2011, država 1. 1. 2012. neće moći imati ni privremeno finansiranje, jer ne postoji usvojeni budžet za prethodnu, odnosno 2011.

Dakle, 1. januara 2012. se u tom slučaju neće moći izvršiti nijedan rashod institucija BiH, niti će se moći otplatiti vanjski dug entiteta koji ide preko državnog budžeta. Zato se sad predlaže usvajanje budžeta za 2011. na nenormalno niskoj osnovi izvršenja zbog privremenog finansiranja, kako bi se cijela 2012. opet mogla ostaviti na niskoj razini prihoda s JR-a UIO.

Istovremeno, dok nema budžeta institucija BiH, u RS-u se usvaja rebalans budžeta kojim se on uvećava za 150 miliona KM. Odakle RS-u „višak” sredstava kada znamo da nije usvojen globalni fiskalni okvir?

– Predstavnici RS-a su putem blokiranja države u okviru rada Fiskalnog vijeća državu stavili na rub preživljavanja ove godine, time što je država ostavljena na privremenom financiranju čak i u četvrtom kvartalu što je svjetski presedan! Time je 150 miliona KM s JR-a UIO koje je trebala dobiti država otišlo entitetima. Vlada RS-a je u decembru prošle godine enormno povećala poreze i doprinose na radnu snagu. Zato su prihodi od direktnih poreza i doprinosa RS-a u devet mjeseci porasli za 15 posto, odnosno 200 miliona KM.

Tu je najmanje 10 miliona KM uplaćeno od državnih institucija BiH za oko 8.000 uposlenih iz RS-a. Nije ovo dokaz nikakvog uspjeha politike RS-a, već očajnička potraga za dodatnim prihodima, a zbog povećanih poreza i doprinosa privreda RS-a grca, a i vanbudžetski fondovi, koje ni ovo povećanje doprinosa nije spasilo, već je Vlada RS-a u okviru nedavno usvojenog paketa zaduživanja od 600 miliona KM morala uzeti kredite da bi isplatila penzije, dugove dobavljačima, pa čak i za refundaciju naknada porodiljskog odsustva.

Sve je ovo ne samo klasično rušenje državnih institucija već i kršenje Zakona o Fiskalnom vijeću koji kaže da ukoliko Fiskalno vijeće nije dogovorilo globalni okvir i raspodjelu prihoda od indirektnih poreza za sve nivoe, nijedan nivo vlasti ne smije usvojiti budžet u prvom kvartalu, već biti na privremenom finansiranju.

Dalje, u Zakonu stoji da ukoliko Fiskalno vijeće ne usvoji globalni okvir do isteka privremenog finansiranja, nijedan nivo vlasti ne smije usvojiti budžet veći od budžeta prethodne godine. Ovim rebalansom budžet RS-a za 2011. je deset posto veći.

Dok entiteti, prvenstveno RS, uvećavaju svoje budžete, na razini BiH se ne dozvoljava čak ni usvajanje kompromisnog prijedloga da budžet državnih institucija ostane na nivou prošlogodišnjeg što je dogovoreno u Predsjedništvu BiH još krajem jula. Zašto se odugovlači sa usvajanjem budžeta državnih institucija? Kome to odgovara i zašto?

– U julu su održani tehnički sastanci MFT-a i članova/kabineta članova Predsjedništva, gdje je dogovoreno da MFT pripremi budžet u prvobitnim okviru (1.028 miliona KM, a 807 miliona KM s JR-a UINO), ali da se promjenom strukture rashoda uključe 24 miliona KM koje je ranije uključilo Predsjedništvo BiH (17 miliona KM za penzije i sedam miliona KM za povratak), što je i učinjeno tako što je MFT smanjilo kapitalne rashode.

Iako je na sastancima rečeno da će takav budžet imati podršku svih članova, to se ipak nije desilo, pa budžet nije ni stavljen na sjednicu Predsjedništva BiH od prve sedmice augusta, čime se dalje produžuje vrijeme privremenog finansiranja institucija BiH, za vrijeme kojeg entiteti dovijaju više prihoda. Ustvari, neusvajanjem budžeta otimaju od države.

Ustvrdili ste kako je RS za vrijeme ovog mandata Vijeća ministara BiH, na ime kašnjenja usvajanja budžeta institucija BiH, sa JR-a UIO od države BiH uzeo čak milijardu KM. Šta se krije iza ovih aktivnosti?

– Kad su se usvajali budžeti za 2007., država je imala udio od oko 16,5 posto ukupnih prihoda s JRaUIO. Da se taj udio povećavao samo za jedan procenti poen godišnje na temelju novih institucija koje su formirane zbog EU integracije, institucije BiH bi u periodu od 2008. do sad imale skoro milijardu KM prihoda više u odnosu na ono što su stvarno dobile. Jasno je šta se krije iza ovih nastojanja što država dobije manje para, entiteti dobiju više, pa se mogu kupovati zgrade, plaćati lobisti protiv BiH i plaćati režimski medij, avioni i enormno povećati plate i broj zaposlenih u RS-u.

Ali krajnji cilj je još opasniji – dovesti institucije BiH u što lošiju materijalnu poziciju, kako bi kvalitetan kadar prešao u entitete, država se politički diskreditovala i pokazala nesposobnom, a sve kako bi se na kraju, kao, dokazalo da ne možemo imati zajedničku državu.

Slažete li se s konstatacijama iz RS-a da mnoge državne institucije koje sada imamo nisu potrebne BiH jer nemaju nikakvih aktivnosti te da bi se njihovim ukidanjem mogle napraviti uštede u državnom budžetu?

– Glavni razlog što neke državne institucije ne rade dovoljno dobro je upravo činjenica da RS koči usvajanje zakona koji bi regulisali kvalitetan rad tih institucija. Primjer je Komisija za koncesije koju RS navodi kao primjer apsurdne i bespotrebne institucije jer nije izdala nijednu koncesiju.

(sdaba)