“Oni koji primaju pomoć Velike Britanije treba da poštuju ljudska prava”, poručio je Cameron.
On je rekao da je ovo pitanje pokrenuo sa nekima od afričkih lidera koji su prisustvovali samitu Komonvelta u Pertu u Australiji, a da je i ministar spoljnih poslova David Hague, koji ga je mijenjao u pojedinim dijelovima samita, sa svoje strane “primijenio pritisak”.
Reforma ljudskih prava u Komonveltu jedno je od pitanja o kome šefovi država i vlada zemalja članica nisu uspjeli da postignu dogovor na tom skupu, prenosi BBC.
Ukidanje zabrane homoseksualnosti bila je jedna od preporuka internog izvještaju o budućem značaju Komonvelta.
Dio budžetske podrške Malaviju već je suspendovan zbog ponašanja te zemlje prema pravima homoseksualaca. Slične zamjerke iznijete su i vladama Ugande i Gane.
Od 54 članice Komonvelta, 41 ima zakone kojima se zabranjuje homoseksualnost. Mnogi od tih zakona naslijeđeni su od Britanske imperije.
U Ugandi je parlamentarna debata o nacrtu zakona protiv homoseksualnosti prouzrokovala kontroverze 2009, a ugandski borac za prava gej populacije David Kejto je početkom ove godine pretučen do smrti.
U Nigeriji Senat upravo razmatra nacrt zakona kojim se zabranjuju gej brakovi, a predviđene odredbe uključuju kazne za sve koji se pojave kao svjedoci ili pomažu u sklapanju takvih brakova.
Pomoć Britanije treba da ide uz više uslova, rekao je Cameron BBC-iju, ali je priznao da zemlje ne mogu da se promijene preko noći.
“Zalažemo se da se stvari pokrenu i spremni smo da uložimo novac u ono u šta vjerujemo. Nažalost, ne možete očekivati da se zemlje promjene preko noći”, rekao je on.
Prijetnja britanskog premijera odnosi se, ipak, samo na bilateralnu pomoć pod stavkom “opšta podrška budžetu” i, ukoliko bude sprovedena, neće umanjiti ukupan iznos pomoći bilo kojoj od pogođenih zemalja, naveo je BBC.
(dnevniavazba)
