BiH se može samo okoristiti razvojem veza sa islamskim zemljama

PREPOROD: Vaša ekselencijo, ambasadore Al-Thaqafi, hvala Vam što ste pristali govoriti za Preporod. Dozvolite mi na početku da čestitam Vama i Vašoj zemlji 23. septembar, Nacionalni dan Saudijske Arabije.

Al-Thaqafi: Hvala na čestitkama povodom Nacionalnog dana Kraljevine Saudijske Arabije. Pretpostavljam da ste i ovaj susret vremenski uskladili sa tim događajem i to je, uistinu, lijepa gesta sa vaše strane i izraz poštovanja prema Kraljevini Saudijskoj Arabiji.

PREPOROD: Naša zemlja tradicionalno ima prijateljske odnose sa Saudijskom Arabijom. Vaša zemlja je bila, ako ne najveći, a onda sigurno jedna od najvećih podržavatelja Bosne i Hercegovine tokom rata i agresije između 1992. i 1995. godine. Kako ocjenjujete odnose naše dvije zemlje danas?

Al-Thaqafi: To ovisi o vašem shvatanju bilateralnih veza između naših zemalja. Ako ih posmatrate sa aspekta veza koje postoje među našim narodima, vidjet ćete da su one odlične. Lično sam to osjetio tokom dvije godine i četiri mjeseca mog boravka u Bosni i Hercegovini, koliko je do sada proteklo. Mnogi ljudi, čim saznaju da sam ambasador Kraljevine Saudijske Arabije, odmah spominju saudijsku pomoć koju su dobili. Na proslavama upriličenim povodom Nacionalnog dana, prisustvo velikog broja ljudi iz različitih oblasti života i djelovanja iz Bosne i Hercegovine pokazuju koliko bosansko-hercegovački narod poštuje i uvažava Kraljevinu Saudijsku Arabiju. Također, Bosanci koji posjete Kraljevinu osjećaju podršku i prijateljstvo koje naš narod i odgovorni osjećaju i gaje prema Bosni i Hercegovini.

Intenziviranje pomoći Bosni i Hercegovini

PREPOROD: Odražava li se taj odnos i kroz veze na ekonomskom planu?

Al-Thaqafi: Upravo sam to htio da dodam. Međutim, ako bilateralne veze posmatrate sa aspekta ekonomije i trgovine, onda te veze nisu baš na očekivanom nivou i mogu biti bolje. Ekonomska razmjena je neznatna, i obje strane, saudijska i bosanska, zvanično moraju poraditi na razvijanju i podsticaju ekonomske razmjene. Ali ipak, kada su u pitanju ekonomske veze, možemo reći da smo u posljednje tri godine intenzivirali i povećali opseg pomoći Bosni i Hercegovini. Tako smo, na primjer, 2009. godine odobrili kredit sa olakšicama u iznosu od 25 miliona dolara za potrebe izgradnje i opremanja četiri bolnice na teritoriji Bosne i Hercegovine. Nadalje, 2010. godine dali smo 25 miliona dolara za izgradnju kružnog toka u Zenici, a najavili smo plan za 2011. godinu, odnosno ponudu od 18 miliona dolara u vidu kredita sa olakšicama, za projekte održivog povratka izbjeglih i raseljenih lica u Bosni i Hercegovini.

PREPOROD: Možete li nam kazati nešto više o ulozi Saudijske Arabije u širem kontekstu muslimanskog svijeta? Šta određuje i definira vanjsku politiku Kraljevine?

Al-Thaqafi: Kraljevina Saudijska Arabija je veoma važan lider u islamskom svijetu. Njena uloga je neprikosnovena s obzirom da je ona kolijevka islama i izvorište arabizma. Kraljevina je država koja se zasniva na principima šerijatskog zakona i uspješno ostvaruje saradnju sa arapima i muslimanima širom svijeta što pomaže u rješavanju mnogih pitanja i općeg i ekonomskog razvoja. To im omogućava da zauzmu mjesta koja im priliče među ostalim zajednicama. Sve to doprinosi važnosti uloge koju Kraljevina ima u islamskom svijetu. Ali, u isto vrijeme, to je i odgovornost, a ne samo počasno mjesto, niti mogućnost ostvarivanja interesa. Ako uzmemo u obzir historijski pregled zbivanja i pitanja koja se tiču islamskog svijeta, vidjet ćete da Kraljevina Saudijska Arabija uvijek prednjači u rješavanju istih zajedno sa ostalim zemljama kojih se ta pitanja tiču. Kraljevina se najviše ističe u rješavanju ili pružanju pomoći narodima tih zemalja. Kao primjer mogu poslužiti Palestina ili Bosna i Hercegovina. Ali, ono što određuje i definiše vanjsku politiku Kraljevine Saudijske Aarabije jeste neprikosnovena principijelnost. Posebno se to odnosi na međususjedske odnose i nemiješanje u unutrašnje stvari drugih država. Uz to, svakako, naša vanjska politika je usmjerena na poboljšanje i jačanje veza sa zemljama Zaljeva i zemljama Arabijskog poluotoka, ostalim arapskim i islamskim zemljama. Također, moramo spomenuti i politiku nepristrasnosti i saradnju sa prijateljskim zemljama što je od zajedničke koristi za sve.

Prava Palestinaca su neporeciva

PREPOROD: Budući da je u toku važna debata u Ujedinjenim nacijama o pitanju palestinske državnosti, interesuje nas da čujemo stav Kraljevine Saudijske Arabije po ovom pitanju? Vidjeli smo da ste nedavno predvodili inicijativu ambasadora arapskih zemalja u Bosni i Hercegovini u zahtjevu u kome tražite od Predsjedništva BiH da podrži palestinski zahtjev u Vijeću sigurnosti?

Al-Thaqafi: Kroz historiju se pokazala podrška odlukama Palestinaca, jer oni najbolje poznaju vlastitu situaciju i potrebe. Kada su se odlučili za apliciranje za članstvo u Ujedinjenim nacijama i priznavanje palestinske države, mi smo bili uz njih, kao i ostale arapske i islamske zemlje, te većina zemalja svijeta. Jer njihova prava su neporeciva. Njih niko ne može osporiti. Pitam vas, da li ste primijetili nivo saosjećanja i podrške za govor predsjednika Mahmuda Abasa pred Skupštinom Ujedinjenih nacija. Mi računamo na Bosnu i Hercegovinu da, kao prijateljska zemlja, iskoristi historijski trenutak i svoju prisutnost u Vijeću sigurnosti te da glasa u korist palestinskog zahtjeva.

PREPOROD: Untaoč dobro poznatom saudijskom prijateljstvu i podršci Bosni i Hercegovini tokom najkritičnijih momenata, danas smo svjedoci pojave nekih intelektualaca koji oštro kritiziraju Vašu zemlju? Kako se osjećate kada čujete takve optužbe? Kako odgovarate na takvu priču?

Al-Thaqafi: U arapskom jeziku imamo poslovicu koja kaže da je zadovoljstvo ljudi cilj koji se ne može ostvariti. Ja lično tvrdim da mi u Kraljevini nismo savršeni, mi radimo i time imamo mogućnost i da pogriješimo. Ali, nikada nećemo prihvatiti da neko sumnja u naše dobre namjere. Jer, sva naša djela i poslovi su jasni u okviru pružanja pomoći muslimanima u svijetu, a to potvrđuje historija. Postavljam pitanje: Da li neko može poreći obim i veličinu pomoći Kraljevine koju je uputila i pružila Bosni i Hercegovini u periodu rata od 1992. do 1995. godine, i to humanom, ekonomskom i političkom nivou? Može li neko poreći našu pomoć Palestini i palestinskom narodu? Zar nije arapska inicijativa za mir ustvari inicijativa kralja Abdullaha? Ko je arapskim zemljama predložio osnivanje Fonda za Intifadu? Ko je predložio osnivanje fonda za pomoć Al-Aksa? Kralj je upravo u ova dva fonda imao najveće učešće. Ko je stajao iza osnivanja Organizacije islamske konferencije kada je mesdžid Al-Aksa spaljen 1969. godine? Ko najviše učestvuje u budžetu Organizacije za islamsku saradnju (OIC) i Islamske banke za razvoj (IDB)? Može li neko poreći našu pomoć prilikom primanja i ugošćavanja hadžija i ljudi koji obavljaju umru, kada se saudijska vlada premješta iz Rijada u Mekku da bi bila na usluzi hodočasnicima? Mogu i dalje nabrajati i navoditi primjere kojih je jako puno, ali želim reći onima koji nas kritikuju: Nemojte ponavljati ono što pojedinci kažu ovdje ili ondje, prvo dobro razmotrite situaciju i stavite sebe na mjesto vaše braće Saudijaca! Tada se zapitajte: Da li će se vaše odluke razlikovati od njihovih, ili će biti iste?

Nastojimo na najbolji mogući način ugostiti hadžije

PREPOROD: Čuli smo za posljednji projekat proširenja Harem-i-šerifa u Mekki. Možete li za naše čitaoce kazati nešto više o opsegu ovog projekta? Neki kritičari posljednjih dana su se fokusirali upravo na te aktivnosti Saudijske Arabije? Neki su čak ustvrdili kako vođstvo Saudijske Arabije narušava ambijent i milje Svetog Mjesta?

Al-Thaqafi: Počelo je proširivanje i poboljšanje dva Časna harema, u Mekki i Medini. Saudijska vlada u oblasti Hidžaza je početkom 20. stoljeća, u vrijeme kralja Abdulaziza bin Abdurrahmana, otpočela sa radovima. Prvo proširivanje Mesdžidul-harama bilo je 1954. godine, kada je njegova površina iznosila 29.100 kvadratnih metara. Nakon proširivanja površina je iznosila 160.168 kvadratnih metara, što znači da se povećala za pet puta. Ne možete da ne primijetite da je površina Mesdžidul-harama bila ista, odnosno 29.100 metara kvadratnih od vremena Poslanika a.s., pa u vrijeme vladavine različitih zemalja nad Hidžazom, što je period od 1.300 godina, a sa početkom saudijske vladavine povećala se čak za pet puta. Molim čitaoce da ocijene i izraze svoje mišljenje o samim brojkama i činjenicama. U vrijeme kralja Fahda bin Abdulaziza, osamdesetih godina prošlog stoljeća, Mesdžidul-haram je ponovno proširen, na površinu od 180.850 metara kvadratnih, uz pripremu velikih dodatnih površina u blizini Mesdžida koje mogu primiti stotine hiljada klanjača.

PREPOROD: Hoćete li nam reći o posljednjem projektu kojeg je inicirao Kralj Abdullah?

Al-Thaqafi: A što se tiče projekta proširenja Mesdžidul-harama kojeg je otpočeo kralj Abdullah bin Abdulaziz u prošlom ramazanu, njegov cilj je dostizanje površine od 750.000 metara kvadratnih. To ne podrazumijeva samo izgradnju Mesdžida, već i puteva koji vode do Mesdžida za motorna vozila, te puteva i tunela za pješake i popratnih objekata za njihove potrebe. Broj muslimana koji dolaze u Mekku se godišnje povećava za više od 2% od ukupnog broja muslimanske populacije koja doseže milijardu i pol, te je povećanje broja hodočasnika neminovno. Kraljevina je morala pokazati da je u stanju snositi odgovornost za njih, te je počela sa proširivanjima. Zamislite kakva bi situacija bila da je Mesdžid iste površine kao na početku, kada je saudijska vlast preuzela Hidžaz. Postavite sebi to pitanje i zamislite sa kakvim mukama bi se suočile hadžije prilikom obavljanja obreda. Svaki posao ima one koji ga kritikuju ili podržavaju. Kada biste vi, kao novinar, uradili procjenu ili analizu nekog posla ili novinarskog priloga nakon što je obavljen, zar ne biste rekli: «Da mi se ponovno ukaže prilika uradio bih to drugačije…» Ono što je važno jesu rezultati i ciljevi. Kraljevina Saudijska Arabija nastoji pružiti pomoć i na najbolji mogući način ugostiti hadžije i čini sve da uslovi u kojima borave tokom svog posjeta budu najbolji mogući. Nadamo se da će taj trud i zalaganje biti cijenjeni, a ja znam da jesu kod velike većine muslimana.

Zalažemo se za unutrašnju stabilnost BiH

PREPOROD: Vratimo se sada ponovno Bosni i Hercegovini i njenim odnosima sa zemljama islamskog svijeta. Koliko je Bosna i Hercegovina otvorena za suradnju sa Kraljevinom Saudijskom Arabijom, te općenito sa zemljama islamskog svijeta?

Al-Thaqafi: Ne mogu dati odgovor u ime ostalih islamskih zemalja, ali mogu govoriti o stavu Bosne i Hercegovine prema saradnji sa Kraljevinom. Postoji iskrena želja od strane Bosne za saradnjom sa Kraljevinom, a naročito na političkom, ekonomskom i trgovinskom nivou. Ako u obzir uzmemo aspiracije koje Bosna i Hercegovina pokazuje, ona se može samo okoristiti razvojem veza sa islamskim zemljama. Jer, islamske zemlje zauzimaju važnu stratešku poziciju na mapi svijeta. One posjeduju najvažnija prirodna bogatstva svijeta. Neke od njih su vlasnici najvećih novčanih suficita u svijetu, kao na primjer Kraljevina Saudijska Arabija, Kuvajt i Emirati, dok neke zemlje poput Turske efikasno razvijaju ekonomiju u velikom procentu. Zar to nije dovoljno da Bosna i Hercegovina razmisli o razvijanju veza sa islamskim svijetom? To će se odraziti u korist bosanskog naroda u cijelosti, a ne samo Bošnjaka.

PREPOROD: U tom kontekstu koja je glavna odlika trenutne podrške koju Saudijska Arabija pruža Bosni i Hercegovini?

Al-Thaqfi: Kao što se iz mojih prethodnih odgovora moglo zaključiti, mi se uveliko zalažemo za unutrašnju stabilnost Bosne i Hercegovine i suživot njenih naroda u jednoj državi, kao što je bilo u prošlosti. Uvjereni smo da su iskustvo i primjer Bosne i Hercegovine jedinstveni po tom pitanju, odnosno suživotu različitih vjera prije rata, i da svijet treba da učini sve na očuvanju tog suživota i njegovog opstanka.

PREPOROD: Približavamo se sezoni hadža. Ove godine postoje velike brige posebice za kopnene koridore kojima hadžije stižu u Kraljevinu? Šta naše hadžije mogu očekivati u tom pogledu?

Al-Thaqafi: Pripreme za olakšavanje i poboljšavanje uslova obavljanja hadža u Kraljevini počinju sa završetkom sezone hadža. Mi, u Ambasadi, sarađujemo sa Rijasetom Islamske zajednice u vezi sa sprovođenjem i okončanjem procedure prijave za odlazak na hadž sa teritorija Bosne i Hercegovine i ove godine, i uvjeren sam da neće biti nikakvih problema, ako Bog da.

Metro linija Mina-Arefat-Muzdelifa ove godine u punoj funkciji

PREPOROD: Možete li nam u tom smislu kazati koje su novine i poboljšanja koje će hadžije moći koristiti ove godine?

Al-Thaqafi: Jedan od razvojnih projekata, koje je Kraljevina poduzela u posljednje vrijeme, jeste uvođenje metro linije između Mine, Arefata i Muzdelife, koja se i djelomično koristitila još prošle godine. A što se tiče ove sezone hadža, metro linija će u potpunosti biti stavljena u funkciju. Ovo će bez sumnje uveliko olakšati i smanjiti gužvu koja se stvara radi velikog broja auta i autobusa. Svi koji su hadž obavili prije 20 ili čak 5 godina trebaju znati da su radovi koje je saudijska vlada poduzela u nekoliko zadnjih godina uveliko doprinijeli olakšavanju obavljanja obreda hadža, te smanjenju opasnosti kojima su hadžije bile izložene. Što se tiče boravka na Mini, bit će postavljeni šatori od fiberglasa, kako bi se spriječila opasnost izbijanja požara. Također, višespratni most za bacanje kamenja (džemerat) koji ima i nekoliko izlaza, riješio je pitanje gužve prilikom izvršavanja obreda.

PREPOROD: Koji su izazovi u tom pogledu koji čekaju Kraljevinu Saudijsku Arabiju u budućnosti?

Al-Thaqafi: Moram reći da Kraljevina Saudijska Arabija ne prestaje razmišljati, planirati i pripremati projekte koji olakšavaju obavljanje obreda hadža i umre. Tu su na primjer, voz koji će povezivati Mekku, Džidu i Medinu, te novi projekat vezan za izvor Zemzem, a kojeg je nedavno otvorio kralj Abdullah, zatim projekat proširenja harema u Mekki i Medini o kojima sam već govorio, te projekti poboljšanja i razvoja puteva u Mekki i Medini.

(preporodcom)