Papa razgovarao sa muslimanima Njemačke
Poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI se, drugog dana boravka u Berlinu susreo s predstavnicima muslimana Njemačke. Razgovaralo se o odnosnu hrišćanstva i islama. “Prisustvo brojnih muslimanskih porodica od sedamdesetih godina prošlog vijeka postao je jedan rastući specifikum ove zemlje” , rekao je papa Benedikt XVI i pozvao da se stalno radi na boljem međusobnom upoznavanju i razumjevanju.
On je ocijenio da su dijalog i uzajamno poštovanje neophodni.
Muslimani su, prije pet godina kada je papa Benedikt govorio u Regenzburgu, prebacili poglavaru Rimokatoličke crkve da je islam doveo u vezu sa nasiljem, podsjećaju danas mediji.
Papa se tada u Regenzburgu izjasnio protiv svetog rata i, pri tome, indirektno kritikovao poslanika Muhameda, citirajući jedan 600 godina star razgovor između vizantijskog cara Manuela Paleologosa i jednog Persijanca u kome se kaže “….pokaži mi šta je novo Muhamed donio i vidjećeš i da se mačem širi njegova religija”.
Poslije tih izjava kancelar Angela Merkel se tada stavila u odbranu pape, naglasivši da je on jasno stavio do znanja jedno odlučno i beskompromisno odricanje od bilo kakve primjene sile u ime religije.
Papa Benedikt XVI nastavlja svoju, treću po redu, posjetu domovini Njemačkoj i danas će biti u Erfurtu i prvi put od pada Berlinskog zida na teritoriji bivšeg DR.
Poslije Erfurta papa odlazi u Frajburg i posjetom tom gradu, gdje se na božjoj misi očekuje oko 100 000 ljudi, on će 25. septembra završiti ovu posjetu, praćenu najvišim mjerama bezbjednosti, uz angažman samo u Berlinu oko 6 000. policijaca, javlja Tanjug.
Papa je po dolasku u Njemačku gdje je dočekan uz najviše vojne počasti, jer svoju domovinu posjećuje i kao državni poglavar Vatikana, govorio u Bundestagu i susreo se sa Merkelovom, predsjednikom države Christianom Wulfom i drugim političarima.
Papa Benedikt XVI je prvi poglavar Rimokatoličke crvke koji je govorio u Bundestagu.
Njegov govor bojkotovalo je oko 100 poslanika, uz obrazloženje da je papin nastup nespojiv sa religioznom neutralnošću države.
(Vijesti.ba)
