Mafijaška ubistva siju strah kod građana!
Kako dolaze vijesti o mafijaškim ubistvima, pljačkama, otmicama, prijetnjama, iznudama te brutalnim uličnim okršajima, stanovnici većine gradova u našoj zemlji osjećaju se svakim danom sve manje sigurni. Svakoga dana postaje sve opasnije baviti se poštenim radom, poslati dijete u školu ili prolaziti po noći mračnim ulicama gradova.
Najveću zabrinutost kod građana svakako izaziva prisustvo organiziranog kriminala te zločinačkih organizacija čiji se krakovi šire mnogo dalje nego što to na prvi pogled izgleda.
Utjerivanje pravde
Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa slaže se s ocjenom da se građani osjećaju sve nesigurnije. Prema njegovim riječima, vladavina prava u BiH je još misaona imenica, a dok god je tako, svako će pokušavati “utjerivati pravdu” na način kako on smatra da to treba raditi.
– Uloga države je da osigura bezbjednost i pravdu među ljudima, a ne da svako to radi shodno vlastitom nahođenju. Kada nedostaje države, kada nedostaje odgovornosti institucija, onda pojedinci uzimaju “pravdu” u svoje ruke – smatra Arapović.
Ističe da oni koji čine kriminalna djela nisu uvijek kriminalci i mafija, već to mogu biti i “obični ljudi”.
– Ogromna je frustracija među ljudima kada je riječ o njihovom položaju u društvu, ekonomskoj situaciji, a ne treba zaboraviti ni traume iz rata. Zbog toga svima “malo fali da naprave incident” – kazao je Arapović za Dnevni Avaz.
S druge strane, profesor Hidajet Repovac kaže da čitav splet okolnosti utječe na sve snažniji osjećaj nesigurnosti u BiH.
Ekonomska kriza
– Mislim na političku situaciju, međuentitetske odnose, nemogućnost formiranja vlasti, nedosljednost politike… To su pitanja koja su ključna za stabilnost, pa time i za sigurnost građana – kaže Repovac. Dodaje da iz ekonomske krize proizlazi veliki dio nesigurnosti građana, jer znatan broj ljudi nema ni osnovnih sredstava za egzistenciju.
– Treći problem je kultura i obrazovanje. Mislim da se njima pridaje sve manje pažnje. Ukidaju se galerije, pozorišta… Oni koji stječu obrazovanje nemaju gotovo nikakve šanse za zaposlenje – ističe sagovornik Dnevnog Avaza. Prema njegovim riječima, sve to stvara opću nesigurnost koja producira kriminal, maloljetničku delinkvenciju, sve oblike terorizma itd.
Iz Policijske misije EU u BiH (EUPM) kažu da su policijske agencije sposobne, spremne i u stanju efektivno održavati javni red i mir i sigurnost građana, ali da uvijek postoji prostor za poboljšanje.
– Ukupan broj prijavljenih krivičnih djela u BiH uglavnom je stabilan. Statistike o krivičnim djelima su na značajno nižem nivou u poređenju s prosjekom u ostalim evropskim zemljama. Policijske snage širom zemlje postižu dobre rezultate – rečeno je iz EUPM-a.
Više krivičnih djela
Broj krivičnih djela u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) veći je skoro za petinu u odnosu na prošlu godinu, dok je rasvijetljenost manja za 61 posto. Javnost posebno brinu učestali napadi tek punoljetnih ili maloljetnih osoba u strogom centru, zbadanja noževima, a nerijetko i masovni obračuni “gangova”. Svaki četvrti otkriveni počinilac je ranije registrirani kriminalac.
– Dok je u većini općina ZDK rasvijetljenost 70 do 100 posto, u gradu Zenici samo je 45 posto, što daje osjećaj nesigurnosti – smatra psiholog Marko Savović. (A. Dž)
Mostar u mraku
Mostarce je najviše uplašila nedavna paljevina šest automobila te odluka gradskih vlasti o uvođenju redukcije u javnoj rasvjeti, usljed čega je veći dio Mostara u potpunom mraku od dva sata poslije ponoći. Srećko Bošnjak, načelnik Odjela kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, kaže da odluka o reduciranju javne rasvjete bitno otežava nadzor grada i vođenje računa o sigurnosti građana.
dnevniavaz.ba
