Bogatstvo sagrađeno na krvi: Više od 50.000 logoraša izrabljivano u tvornicama BMW-a
Günther Quandt je bio toliko povezan s nacistima da mu je Hitler 1937. godine dodijelio i titulu
Dinastija koja stoji iza luksuznog branda automobila BMW nakon više decenija šutnje priznala je da je koristila rad robova, preuzimala jevrejske firme te poslovala s najvišim krugovima nacističkih časnika toekom Drugog svjetskog rata, piše “Daily Mail”.
Gabriele Quandt, čiji je djed Günther zaposlio oko 50 hiljada prisilnih radnika u svojim fabrikama naoružanja gdje se proizvodila municija za puške, artiljeriju i podmornice, navodi kako je bilo ‘pogrešno’ od njezine porodice da ignoriše ovo poglavlje u svojoj historiji.
Odlučila je progovoriti nakon što je njemački historičar Joachim Scholtyseck, angažiran od strane njezine porodice, zaključio da su Günther Quandt i njegov sin Herbert odgovorni za brojne nacističke nepravde. Također, otkriveno je da je Günther dobio veći dio kompanija kroz nacistički program ‘arizacije’ firmi u jevrejskom vlasništvu.
Porodica Quandt kupila je BMW 15 godina nakon Drugog svjetskog rata.
Günther Quandt je bio toliko povezan s nacističkom vladom da mu je Hitler 1937. godine dodijelio titulu ‘vođe vojne ekonomije’, a najmanje tri njegove fabrike koristile su radnu snagu iz koncentracijskih logora. Stotine radnika preminulo je tokom robovanja, piše britanski “Daily Mail”, a prenosi “Jutarnji list”.
Područje za smaknuća onih koji nisu bili dovoljno dobri radnici pronađeno je u jednoj od Güntherovih tvornica u Hannoveru.
Osim Jevreja Quandtove kompanije koristile su ruske ratne zarobljenike za što su Günther i Herbert, njegov sin, jako dobro znali. Herbert je čak zaposlio ukrajinske robove na svojoj vikendici nedaleko od Berlina.
Porodica Quandt bila je prisiljena pokrenuti istragu porodične historije nakon što je u Njemačkoj 2007. godine emitiran dokumentarac ‘Tišina porodice Quandt’.
Pet dana kasnije mediji su se raspisali ‘o bogatstvu sagrađenom na krvi’.
Jedan od tužitelja na suđenjima u Nurembergu, Benjamin Ferencz, istaknuo je kako bi tada, da je imao današnje dokaze, Quandt bio optužen s istim zločinima kao i direktori IG Farbena, fabrike koja je proizvodila smrtonosan plin korišten za ubijanje Jevreja u Auschwitzu.
(dnevniavazba)