Šta se krije iza donošenja entitetskog zakona: RS hoće svoje tajne podatke!?

Nema reakcije zvaničnih institucija BiH na prošlosedmični zaključak Vlade RS o najavi donošenja zakona o entitetskoj zaštiti tajnih podataka. Osim javnog istupa potpredsjednika Narodne skupštine RS (NSRS) Ramiza Salkića, za sada nijedan organ države BiH kao ni pojedinac nisu iznijeli stav o najavljenom donošenju ovog zakona, a koji je po Ustavu BiH isključivo u nadležnosti države BiH.

Zvanični odgovor

– Čim prođu godišnji odmori i s radom počne NSRS, dobit ću više informacija o pokretanju izrade spornog zakona, a time i mogućnost da kod zvaničnih organa pokrenem pitanje ustavnosti njegovog donošenja. Znam šta se sve može dogoditi kada je u pitanju namjera da se zakonom ili bilo kojim drugim aktom vlast RS zaštiti od utjecaja državne regulative – kaže za “Avaz” Ramiz Salkić.

Bolji poznavaoci stanja u oblasti izgradnje i uozbiljavanja sigurnosnog sistema BiH tvrde da je namjera RS da vlastitim zakonom odredi šta su to tajni podaci i na koji način se mogu koristiti. Paralelno s tim, postojanje jednog ovakvog zakona na nivou entiteta korak je ka upotpunjenju entitetske regulative kojom bi se u jednom trenutku preuzele nadležnosti države. 

Izvor blizak sigurnosnim agencijama BiH tvrdi za naš list da su osnovni razlozi manjeg bh. entiteta da vlastitim zakonom zaštiti tajne podatke svojih građana, potreba da se zaustavi svaka provjera podataka s državnog nivoa za lica za koja oni smatraju da bi takvom provjerom mogla biti kompromitirana.

Politika i profesija

– Postoje razni nivoi provjera koje regulira Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH. No, to je manji problem od onog kad dođe do provjera podataka za osumnjičene za činjenje raznih krivičnih djela od ratnog zločina, do utaje poreza i velikog privrednog kriminala u kojima nerijetko učestvuju državni i entitetski funkcioneri ili njihovi ljudi od povjerenja. Onog trenutka kad entitet proglasi “povjerljive”, “tajne” i “vrlo tajne” podatke i označi ih da su od “interesa za RS”, pitanje je kako će u tom slučaju proći tražioci tih podataka koji se budu pozivali na važeći državni zakon – navodi naš izvor, dobro upućen u namjere RS.

Halilagić: Nema ustavnog osnova 

– Zakon o zaštiti tajnih podataka BiH donesen je konsenzusom u Parlamentarnoj skupštini BiH. Taj zakon regulira oblast tajnosti podataka svih građana BiH i zaista ne znam koji je to ustavni osnov za izradu entitetskog, odnosno zakona koji bi u RS regulirao ovu oblast –  kazao je za “Avaz” Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde BiH.

Krešić: Meni je to nejasno 

Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti BiH, u izjavi za “Dnevni avaz” navodi da je “dosta nejasno” šta bi se to entitetskim zakonom o zaštiti tajnih podataka moglo regulirati ako već postoji takav zakon na nivou države, posebno što je državni zakon proistekao iz bh.  obaveza prema evropskim integracijama.

Ko podliježe sigurnosnim provjerama

– Sva profesionalna i ostala vojna lica u OSBiH, vojnici, podoficiri i oficiri u rezervnom sastavu

– Svi zaposlenici u institucijama odbrane BiH

– Policijski službenici, državni službenici i zaposlenici u sigurnosnim organima BiH

(dnevniavazba)