Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH: Marka je stabilna!
Svijet se suočava s duplim dnom recesije• Građane više pogađa domaća politička kriza
Konvertibilna marka je stabilna i nije ugrožena, a oni koji neodgovorno prizivaju devalvaciju pogoršavaju ionako tešku ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi BiH, izjavio je u intervjuu za “Dnevni avaz” Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH. Prema njegovim riječima, svijet se suočava s duplim dnom recesije, koja ima indirektni utjecaj na BiH, ali građane danas više pogađa domaća politička i ekonomska kriza.
– Građani mogu biti mirni kada je KM u pitanju. Njeno pokriće je više od 100 posto u čvrstoj valuti. Nema nikakve opasnosti da će marka izgubiti na vrijednosti i biti ugrožena – kaže Kozarić.
Valutna klauzula
Ipak, govori se o nestabilnosti eura zbog dužničke krize. Može li to donijeti probleme BiH?
– Bh. valuta mora imati sidro u valuti koja može biti konvertibilna na inostranom tržištu. Prije eura to je bila, sjetit ćete se, njemačka marka. Ne vjerujem da će doći do zamjene eura. Zemlje EU mnogo su uradile na izgradnji te valute i učinit će sve da je održe. Građani BiH koji imaju kredite vezane uz euro, a to je oko 70 posto kredita indeksiranih u euru, mogu biti mirni. To pokazuje da ovaj monetarni model ide u korist građana i da je čvrst oslonac za ekonomiju. Monetarna stabilnost nema cijenu. Naš sistem možda jeste konzervativan, ali je dobar, jer djeluje u politički nestabilnom okruženju.
Nakon što je snižen kreditni rejting SAD, u svijetu je zavladao strah od nove globalne recesije. Je li vrijeme za paniku?
– BiH može doći na udar indirektnih posljedica. Ako se kriza iz SAD prelije u EU, to će značiti manji dotok kapitala bankama i vjerovatno blagi rast kamata. Iskreno se nadam da do toga neće doći, iako izgleda kao recesija s duplim dnom. Neki analitičari kažu i da je to samo tektonsko smirivanje tla nakon velike krize kroz koju svijet prolazi.
Malo instrumenata
Šta BiH može učiniti da se odbrani od negativnih posljedica?
– Male i otvorene ekonomije kao što je naša nemaju mnogo instrumenata i utjecaja. Zato je i važno da održimo monetarnu stabilnost. Države EU prenijele su monetarni suverenitet na Evropsku centralnu banku (ECB) i očekuje se da će mjere ECB-a dovesti do smirivanja. Ali, poruka jeste da je dug zao drug. Zemlje koje su u krizi uglavnom su prezadužene i imaju značajan budžetski deficit. BiH je umjereno zadužena, ali smo posljednje kredite uložili u potrošnju i to nije dobro. Irska, Italija, Portugal i druge zemlje uložili su novac u infrastrukturu i povećali zaposlenost i standard svojim građanima koji sada, kada su izloženi dodatnoj štednji, negoduju.
Je li onda za BiH veći problem naša unutrašnja kriza nego globalni utjecaji? Ipak, mi godinu dana nemamo državne vlasti.
– Nažalost, mi sami sebi odmažemo. Umjesto da uradimo ono što možemo u svojoj kući, a možemo napraviti Vijeće ministara i pokrenuti projekte i reforme koje čekaju. Možemo dobiti kandidatski status za EU uz minimalni dogovor, ali sve to ide teško. To je ono od čega bi svi građani imali koristi. Na vanjske probleme ne možemo utjecati, ali ne vidim razlog da odgađamo naš dio posla. BiH ima šansu da uhvati priključak sa susjedima.
Puko preživljavanje
– Vjerujem da će entitetske vlade moći zatvoriti budžete s blagim deficitom. Odlučile su izdati vrijednosne papire, a FBiH ima značajne resurse u državnom kapitalu koji nije privatiziran. Ali, to je preživljavanje. Ne vidimo investicioni zamah, moramo podstaći domaće i strane investitore – ističe Kozarić.
Grabovac neodgovorno priziva nestabilnost
– Nekim manjim grupama odgovara slabija konvertibilna marka. Ali, to je samo jedna strana kovanice. Ako bi pala vrijednost KM, pale bi i plaće zaposlenih, porasle bi rate kredita, cijene i došlo bi do inflacije. Oni koji to prizivaju, poput Nikole Grabovca, neodgovorno prizivaju nestabilnost. Pojedini eksperti, poput Grabovca, to koriste kako bi došli u poziciju da rade sanacione programe i analize i u tome vide šansu za ličnu materijalnu korist – kaže Kozarić.
Banke trebaju pomoći građanima
Dio građana suočava se s velikim problemima zbog rasta švicarskog franka. Može li im vlast kako pomoći?
k
– Klijenti su morali biti upoznati s valutnim rizikom kada su im davani krediti, a to je bilo najviše od 2006. do 2008. godine, kada je odnos franka bio povoljniji. Banke su prebacile valutni rizik na klijente, a oni su bili u povoljnoj situaciji, jer su i kamate bile niže. Sada se to promijenilo. Iskreno se nadam da banke neće ponoviti grešku iz krize 2009. godine, nego da će pomoći klijentima.
Banke moraju biti transparentnije, a klijenti biti svjesni rizika i čitati ugovore. Agencije za bankarstvo su regulatori i zajedno s bankama i klijentima trebaju tražiti rješenje, mada ohrabruju i najnovije najave Švicarske, koja će vjerovatno obarati kurs franka, prije svega zbog vlastite ekonomije.
(dnevniavazba)