Turska vlada najavila plan za zaštitu žena

Prošle sedmice, predsjednik Abdullah Gul naložio je Državnom odboru za reviziju (DDK) da obavi dubinsku istragu o slučajevima nasilja u porodici i efikasnosti povezanih pravnih i upravnih službi.

Istovremeno, šefica novoformiranog Ministarstva za porodicu i socijalnu politiku Fatma Sahin objavila je planove za elektronsko praćenje prestupnika. Po tom planu se prekršioci trebaju staviti pod mjere zabrane, i redovno pratiti pomoću elektronskih narukvica.

Borba protiv nasilja u porodici jedan je od glavnih prioriteta Sahinove. Kao bivša čelnica parlamentarnog Komiteta za istraživanje ubistava iz časti, ona želi istražiti zašto država u prethodnom periodu nije sprječavala te pogibije.

Ženske organizacije pozitivno su odgovorile na taj novi plan u svojoj borbi za normalizaciju i “internacionalizaciju” nasilja u porodici u Turskoj. Istovremeno, međutim, oni smatraju da taj plan nije aktivan, nego preventivan.

Predsjednica Saveza ženskih asocijacija Turske Canan Gullu podržava novi mehanizam za elektronsko praćenje. Međutim, ona upozorava da se pitanje nasilja ne bi trebalo previše pojednostavljivati. Elektronskim narukvicama se možda prekršioci kažnjavaju, ali njima se ne sprječava prvobitno nasilje, kaže ona za SETimes.

Nazan Moroglu, stručnjak za prava žena iz Advokatske komore Istambula, slaže se da se nasilje nad ženama ne može reducirati na iznalaženje rješenja za pojedinačne incidente. “To je spolni problem vezan za aspekte i hijerarhije i moći,” kaže ona.

Osim ukorijenjenih spolnih normi u društvu, jedan od glavnih problema s kojim se Turska suočava su razlike između zakonskih poboljšanja i stvarne prakse.

Morogluova tvrdi da elektronsko praćenje može biti efikasno samo ako Turska razvije jaku tehničku infrastrukturu potrebnu za njegovo provođenje. Trebat će vremena da se ta infrastruktura osmisli i da se obuči nadležno osoblje, kaže ona.

Volonterka Fondacije skloništa za žene (Mor Cati) Zelal Yalcin smatra da su od 2002. načinjena značajna zakonska unaprjeđenja, kako građanskog, tako i krivičnog prava.

Ipak, ona naglašava da “zakonska unaprjeđenja ostaju na papiru; ona se ne primjenjuju baš uvijek u praksi.” Ona vjeruje da bi politička volja i racionalan budžet obezbijedili lako rješenje.

Vildan Yirmibesoglu, advokatica i direktorica Odbora za ljudska prava istambulskog guvernera, kaže za SETimes da su “donedavno političke vlasti smatrale da je nasilje nad ženama bilo prenapuhano, i da se radilo samo o pojedinačnim slučajevima,” dodajući da nedavne inicijative ukazuju na pozitivne promjene.

Nakon ljetnog odmora, parlament će vjerovatno usvojiti predložene amandmane na Zakon o zaštiti porodice.

Gulluova naglašava važnost tih amandmana. “S tim zakonom, žene koje prijavljuju nasilje u policijskoj stanici odmah će se stavljati pod državnu zaštitu,” kaže ona.

U prijedlogu su i mjere zaštite za neudate žene u vezama, te finansijske podrške žrtvama.

Ženske organizacije tvrde da se program zaštite svjedoka mora proširiti, i omogućiti većem broju žrtava da izmijene identitet i osiguraju povjerljivost. “Tim programom trebale bi se obuhvatiti i prijetnje smrću,” kaže Yirmibesoglu.

Međutim, više od svega, ženske grupe i dalje zagovaraju javnu svijest i edukaciju društva po pitanju nasilja u porodici.

(setimescom)