Posljednjih dana 2008. godine policija u Atini ubila je iz vatrenog oružja petnaestogodišnjeg mladića, nakon čega su započeli nezapamćeni neredi širom Grčke, koji su se nastavili skoro svakog dana sve do danas.
Neredi su bili manifestacija velike krize u kojoj se našla ova mediteranska zemlja. Godinu i po poslije, sve se češće čuje riječ “bankrot”, a oni s najcrnjim prognozama idu i dalje te dozivaju antičku tragediju, poredeći posljednja dešavanja s krahom grčke civilizacije.
Lančana reakcija
Od bankrota Grčke strahuju u cijelom svijetu, a najviše u Evropskoj uniji (EU), smatrajući da bi krah mogao izazvati lančanu reakciju. Naime, francuske i njemačke banke posjeduju 55 posto od ukupnog iznosa koji je pozajmljen Grčkoj, odnosno 33,9 milijardi dolara. Istina, grčka ekonomija je mala, ali bi talas šokova koji bi proistekao iz bankrota te članice eurozone, mogao biti pojačan kao posljedica povezanosti s globalnim finansijskim sistemom.
Izbacivanje Grčke iz eurozone bila je jedna od opcija. No, čelnici Evropske unije odlučili su da Grčkoj odobre milijarde eura pomoći u zamjenu za reforme, koje ova zemlja mora provesti kako bi u skorije vrijeme njena ekonomija postala samoodrživa.
Posljednji pokušaj da sa spasi Grčka upravo je u toku. Grčki parlament u četvrtak je usvojio petogodišnji program štednje, koji je bio preduvjet za dobivanje novih 12 milijardi eura pomoći, koje ta zemlja dobiva iz prošlogodišnjeg paketa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ukupne vrijednosti od 110 milijardi eura.
No, program koji su u EU dočekali s olakšanjem, ponovo je razbjesnio narod Grčke, koji smatra, a što je na transparentima jasno pokazao, da ovo znači krah Grčke. Pozdravljanje usvajanja novog programa štednje od grčkog premijera Georga Papandreua (Georgeos Papandreou) izvelo je desetine hiljada građana na ulice Atine. Uslijedili su novi sukobi sa policijom i novi neredi. Ono što se nikako ne može sakriti je činjenica da u protestima, pa i u neredima, ne učestvuju samo huligani nego i obični ljudi, radnici, penzioneri i drugi.
Ogorčenje je toliko da Grci ne blokiraju samo fabrike i fakultete nego i TV stanice, banke, čak i gradske uprave. Grci protestiraju protiv privatizacije i rezova, jer smatraju da nisu sudjelovali u lošim odlukama svoje vlasti.
Šta to toliko ljuti Grke? Naime, novi plan štednje podrazumijeva povećavanje poreza i realizaciju sveobuhvatne privatizacije, vrijedne 78 milijardi eura. Predviđeno je da država na ovaj način za pet godina uštedi 28 milijardi eura.
Novi paket mjera sadrži povećavanje PDV-a i poreza na imovinu. Osim toga, uvodi se solidarni porez, a sve porezne olakšice se ukidaju. Do 2015. godine broj zaposlenih u javnom sektoru treba se smanjiti za 150.000, a preostali namještenici moraju raditi duže. Svako drugo radno mjesto na određeno vrijeme bit će ukinuto, čime će vlada samo u ovoj godini smanjiti izdatke za 800 miliona eura.
Predviđena je štednja i u socijalnom i zdravstvenom sektoru. Porezna ubiranja povećat će se time što će se porezi bolje ubirati. Osim toga, PDV za kafane i restorane povećat će se sa 13 na 23 posto, što će direktno pogoditi turiste.
Država u narednoj godini planira uštedjeti 200 miliona eura smanjivanjem izdataka za naoružanje. Samo u zdravstvenom sistemu u 2011. država planira zaraditi minimalno 310 miliona eura i dodatnih 1,4 milijarde eura do 2015. godine. Grčka će smanjiti i investicije za 700 miliona eura samo u ovoj godini. Osim toga, planirana je privatizacija velikih kompanija koje su još u vlasništvu države.
Upravo su uštede u državnoj službi ono što najviše boli Grke. Naime, samo u ovom sektoru u 2010. godini bilo je zaposleno skoro 768.000 ljudi. To znači da 24 posto svih zaposlenih radi u državnom sektoru. Istovremeno, državni službenici imaju brojne pogodnosti. U 2010. godini primili su 14 plaća.
Dodatna pogodnost za državne službenike su veoma povoljni uvjeti za stjecanje penzije. Srednji nivo za stjecanje penzije je 61,4 godine, što je u okviru prosjeka EU, ali su penzije ispod prosjeka. Dok je situacija za penzionere u privatnom sektoru loša, za službenike državnog sektora važe velikodušna pravila penzionisanja. U penziju mogu već sa 50 godina, a u 2010. primili su 14 penzija.
Pored toga, veliki problem predstavlja netransparentnost državnih izdataka. Zbog nedovoljne kontrole državnih tendera za velike projeke, korupcija je veoma raširena. To direktno utječe na smanjivanje prihoda države.
Porezi u Grčkoj su proteklih godina smanjivani, što je dovelo do smanjivanja prihoda države. Osim toga, u Grčkoj postoji i ogromna siva ekonomija. Utaja poreza veoma je raširena. Postoji samo minorna kontrola preduzeća, a čak i fizička lica nerado plaćaju poreze.
Hvalisanje smanjivanjem poreza kao rezultat ima rad nacrno, što za Grčku ima dvije negativne posljedice: propuštanje naplaćivanja poreza u dvocifrenoj milijardskoj visini i smanjivanje brutodruštvenog proizvoda (BDP). Prema nekim procjenama, utaja poreza i siva ekonomija čine skoro 40 posto BDP-a, za razliku od Njemačke, gdje je ova kvota oko 15 posto.
Zbog svega ovoga, s obzirom na dug Grčke od 330 milijardi eura, što je skoro 150 posto dobitka od privrede, mnogi ekonomski eksperti smatraju da je bankrot Grčke prije ili kasnije neminovan. Od početka krize mnogi Grci su smanjili novčane iznose kod domaćih banaka kako bi ih držali u gotovini ili ih transferirali u inozemstvo. Prema nekim procjenama, u maju 2011. to je iznosilo skoro 46 milijardi eura, dok je u martu ta suma iznosila skoro 30 milijardi eura. Mogući motivi su strah od oporezivanja, očekivanje nove valutne reforme i strah od bankrota banaka.
Vazalni odnos
No, postoje i druga tumačenja krize u Grčkoj. Pojedini ekomonisti vjeruju da iza krize u Grčkoj stoje ekonomije pojedinih imperijalističkih evropskih zemalja, koje putem novca MMF-a pokušavaju staviti Grčku u vazalni odnos te da je već sada Grčka polusuverena zemlja.
Naime, Grčka je prije ulaska u Evropsku ekonomsku zajednicu imala trgovinski suficit prema drugim evropskim zemljama. Nakon ulaska u EU, Grčka ima trgovinski deficit. Osim toga, stručnjaci upozoravaju da Grčka nije jedina država koja funkcionira uz javni deficit i dugove. Čak postoje zemlje s većim postotkom duga u odnosu na BDP. Tako Japan ima 170 posto, Italija 114 posto, a Sjedinjene Američke Države uskoro će dostići 90 posto duga u odnosu na BDP.
Ekonomisti osporavaju i tezu da su Grčki radnici, ustvari, neradnici te iznose tezu da je Grčka među vodećim zemljama u Evropi prema preopterećenosti radnika, najvećim dijelom zbog neplaćenog rada.
Zagovarači teze zavjere velikih imperijalističkih evropskih zemalja tvrde da su Njemačka ili Francuske daleko više profitirale pripajanjem Grčke EU u odnosu na pomoć koju im sada šalju.
Dokaze za ovo iznio je nedavno i “New York Times”. Ovaj list objavio je dokaze da je “Goldman Sacha”, američka investicijska kompanija, PASOK-ovoj vladi pomogao da sakrije dio javnog duga, što, kako tvrde, nije urađeno iz dobrih namjera nego iz čiste pohlepe.
Drugi u NATO-u po izdacima za naoružanje
Grci su zbog tenzija s Turskom stvorili sebi nepotrebne troškove za nabavku naoružanja. U čitavom NATO-u Grci su drugi po izdacima za naoružanje u odnosu na BDP.
Skoro šest posto BDP-a u 2007. i 2009. odlazilo je na naoružanje. Ukupno je u tim godinama potrošeno 14 milijardi eura na odbranu. Ta sredstva, koja su se odnosila na podmornice, brodove, helikoptere i avione, posebno su nabavljana iz Njemačke, Francuske i SAD.
(dnevniavazba)