‘Milorade, zaštiti Srbe u Srebrenici’
Beogradski publicista Ljiljana Bulatović pozvala je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da zaštiti Srbe u Srebrenici kako ne bi stradali samo zato što žele da se zna istina o ratnim događanjima u Srebrenici i na području Birča.
Ljiljana Bulatović trebalo je da u okviru obilježavanja 19. godišnjice srpskog stradanja u Srebrenici i Bratuncu učestvuje na okruglom stolu o zločinima nad Srbima 1992. i 1993. godine, ali je njen dolazak otkazan jer je zamjenik načelnika opštine Ćamil Duraković proglasio nepoželjnom osobom u Srebrenici pod pretnjom da “ni NATO neće moći spriječiti sukobe ako se tamo pojavi”.
“Odlučila sam da u dogovoru sa organizatorima ‘Petrovdanskih dana’ ove godine ne dođem u Srebrenicu i Bratunac kako ne bih bila povod za kakvu veliku nesreću”, navela je, između ostalog, Bulatovićeva u otvorenom pismu predsjedniku Dodiku.
Ona ističe da je u ovom slučaju, kao i pukovnik Vojske Republike Srpske Marko Trivić koji je proglašen nepoželjnim u Srebrenici, “samo simbol srpskog bića”.
Podsjetivši da je objavila Srebreničku trilogoju, koja počinje knjigom “Istinita Srebrenica”, Bulatovićeva ističe da niko do sada nije osporio nijednu činjenicu koju je objavila u tim, ali i u drugim knjigama, dižući sebi na taj način rejting.
Bulatovićeva je učesnike “Petrovdanskih dana” obavijestila da ove godine neće prisustvovati obilježavanju godišnjice srpskog stradanja u proteklom ratu na ovom području, ocjenjujući da su zabrane njenog dolaska u Srebrenicu samo nametanje novih međunacionalnih sukoba.
“Objavljivanje nekih srebreničkih činovnika da mi je zabranjeno da, dok je njihovog vakta, dođem u Srebrenicu i prijetnja strašnim incidentima, samo je nametanje novih međunacionalnih sukoba koji bi mogli dovesti do novih optužbi da smo mi, Srbi, krivi za to”, navodi Bulatovićeva.
Ona je dodala da bi posljedica toga mogla da bude i uvođenje administrativnih mjera koje bi Srebrenicu odvojile od Republike Srpske “što njima i jeste stalna želja”.
Zamjenik načelnika opštine Srebrenica Ćamil Duraković rekao je da je za vreme obilježavanja 19. godišnjice srpskog stradanja u Srebrenici i Bratuncu neprihvatljiv dolazak publiciste Ljiljane Bulatović i pukovnika Vojske Republike Srpske Marka Trivića.
Duraković je još kazao da ga je tužilac BiH Dubravko Čampara upozorio na prisustvo Liljane Bulatović u vreme memorijalnog programa “Petrovdanski dani”, poslije čega je odlučio da joj se zabrani promocija knjige u Kulturnom centru u Srebrenici.
Predstavnici srpske boračke organizacije u Srebrenici poručili su da neće odustati od “Petrovdanskih dana” i da će program, kojim se obiljležava 19 godina od stradanja Srba u Podrinju, početi 11.jula naveče ispred Robne kuće u Srebrenici, ukoliko prostorije Kulturnog centra budu zatvorene.
Oni su optužili bošnjačko rukovodstvo Srebrenice za nepoštovanje prema srpskih žrtava i njihovih porodica.
Ljiljana Bulatović napisala je srebreničku trilogiju: “Istinita Srebrenica”, “Srpske mučenice iz Srebrenice” i “Krici i opomena”. Sve su u žanru dokumentarne publicistike i dobro poznatog srpskog vapaja i truda da se na njih gleda na velemučenike. Ljilja se, inače, specijalizirala za pisanje knjiga o Mladiću i “pronošenje istine o srpskom komandantu” optuženom za najveće ratne zločine i genocid na prostorima bivše države. Promocije njeniih knjiga su čak i u Srbiji zabrinjavane jer ne prestaje šokirati javnost svojim istupima.
Opčinjena likom i (ne)djelom Ratka Mladića, ona učestvuje u aktivnostima ultradesničara u Srbiji i koristi svaku priliku da javno demonstrira svoje stavove, pri tome često koristeći jezik mržnje. Ova članica Odbora za istinu o Radovanu Karadžiću je napisala preko 10 knjiga u kojima veliča Karadžića i Mladića.
U svom govoru, ispunjenom jezikom mržnje, Ljiljana Bulatović tvrdi da je Srebrenica “oslobođena”, te traži da se srebreničko mezarje izmjesti iz Srebrenice jer se zemljište gdje je sada mezarje treba obrađivati budući da je plodno.
Ovakvi šokantni istupi, na žalost, prolaze bez ikakvih sankcija jer u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini, ne postoje ili se ne primjenjuju zakoni kojima se ovakvo, slobodno možemo reći, fašističko divljanje, može sankcionisati.
Neka ovaj i slični primjeri posluže našim političarima da što prije usvoje Zakon o zabrani negiranja genocida kako se nikada ne bi moglo desiti da se ovakve riječi izgovore i u Bosni i Hercegovini.
IslamBosna.ba/Agencije