U najnovijem izvještaju MMF upozorava Francusku da su “nužne dodatne mjere kako bi se smanjio javni dug”. Pariz se upozorava kako nije dovoljno nadati se da će gospodarstvo Njemačke “povući” i gospodarstvo Francuske koja sljedeće godine očekuje rast od 2,25 odsto, a 2013. 2,5 odsto. Vlada predsjednika Sarkozyja čvrsto računa s tim rastom – bolje rečeno s prihodima koje bi država imala kada bi gospodarstvo raslo u takvim razmjerima. Tek pod tom pretpostavkom bi već 2013. francuski državni deficit bio u okvirima dopuštenim u Europskoj uniji.
Doduše, državni deficit Francuske doista kontinuirano opada u posljednje tri godine, ali u MMF-u ne vjeruju da će se obistiniti optimistične prognoze Pariza. Tako su međunarodni stručnjaci uvjereni da će francuska stopa rasta 2012. biti najviše 1,9 odsto – što će potopiti sve planove o konsolidiranju proračuna. To pak znači da ni Francuska neće moći zadržati najbolji rating kao pouzdano mjesto ulaganja – u tom krugu su uz Francusku sada još samo Njemačka, Austrija, Finska, Luksemburg i Nizozemska – i začarani krug izazvan sve skupljim novcem za državu će se početi okretati.
Ko će bolje znati od – Francuskinje?
Očito nije pomoglo to što je opet Francuz – tačnije Francuskinja Christine Lagarde – na čelu MMF-a da bi se spriječili ukori MMF-a Parizu. S druge strane, možda bi se moglo reći kako baš jedna Francuskinja najbolje može znati da njezina zemlja već tri decenije nije uspjela postići uravnotežen proračun i kako nitko u Francuskoj ne pamti, kada je Pariz štedio ako su se približavali izbori. U Francuskoj se doista spremaju na izbore, ali izgleda kako se i među političarima pojavila nova moda: umjesto obećanja o novim investicijama i izdacima, francuske stranke se upravo natječu u optužbama kako se ne štedi dovoljno i kako se ne vodi dovoljno stroga financijska kontrola.
Očito je i Francuzima postalo jasno kamo vodi sve veći državni dug: ove srijede je agencija za procjenu sigurnosti ulaganja Moody’s spustila rating Kipra na samo Baa1. Doduše, nedavna nesreća u mornaričkoj bazi je izuzetan događaj, ali je problem tijesna povezanost financijskih institucija Kipra s tamošnjim bankama – pa se agencija boji da bi vlada mogla previše lako otvoriti blagajnu da bi “pomogla” svojim bankarima. No to znači i da bi Kipar, nakon Grčke, Portugala i Irske, lahko mogao postati već četvrta zemlja koja će spas morati potražiti ispod evropskog “kišobrana”.
(dwworldde)