Bazen na Bendbaši: Izgrađen 1902. godine, ulaz koštao dva dinara
Miljacka je bila puna virova pa je austrougarska vlast odlučila urediti korito, zatvoriti brane te napraviti kupalište
Dolaskom Austro-Ugarske monarhije Sarajevo se počinje intenzivno razvijati. Prema urbanističkom planu, počinje gradnja mnogih značajnih objekata, a jedan od bitnijih bilo je i uređenje korita Miljacke. Prije toga na gornjem toku rijeke bilo je mnogo vodenica, pa su Sarajlije bile primorane graditi brane da bi imale stalni pritisak vode. Brane su služile i kao kupališta, kaže Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac znamenitosti Sarajeva.
– Međutim, Miljacka je bila puna virova pa je austrougarska vlast odlučila urediti korito, zatvoriti brane te napraviti jedno kupalište kako bi građani bili sigurniji. Tako je 1902. godine napravljen bazen na Bendbaši. Radio je na sistemu protoka vode i bio je izuzetno čist. Okolo bazena bile su drvene kabine i tuševi, a ulaz je koštao oko dva dinara – naglašava Garibija.
Tako je funkcionirao sve do 1945. godine, kada su američke snage željele bombardiranjem onesposobiti Željezničku stanicu na Bistriku da bi spriječili Nijemce da bježe, pa su greškom pogodili i branu iznad bazena i kupanja više nije bilo. Na rekonstrukciju se čekalo sve do 50-tih godina.
– Tada su jugoslavenske vlasti napravile još bolji projekt. Tokom 1958. proširili su kupalište dodajući manji bazen. Za razliku od austrougarske vlasti, oni su s brane vodu u bazen dovlačili pumpama, filtrirali je te ponovo izbacivali van, što je bilo vrlo jeftino za održavati. Kao takav, bazen je služio sve do 1975. godine, kada će nastati potreba za njegovom restauracijom – ističe arhitekta.
Za to nije bilo novca sve do Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, kada je pokušana restauracija. Nažalost, napravili su grešku, jer je u bazen dovedena pitka voda iz vodovoda, pa to više nije bilo rentabilno. Drugo, nije imao olimpijske norme te ga je bilo skupo održavati.
– Zbog toga je djelimično radio pa prestajao i tako sve do početka agresije. Tada je dosta uništen te ponovo obnovljen, ali zbog tih grešaka bazeni ni danas ne rade, a upitna je i njihova budućnost – naglasio je Garibija.
Jalijaš nije kriminalac
Garibija nam je kazao da je još u vrijeme Osmanlija nastala riječ koja ima pozitivnu konotaciju, ali je vremenom poprimila suprotno značenje, a to je „jalija”. Izvorno, to je turska riječ, a znači obala, pa je iz toga nastala sarajevska jalija, odnosno ljudi koji su odrasli na obali.
– Znači, jalijaš nije sinonim za kriminalca, kao što se danas misli. To su bili najhrabriji momci koji su branili Sarajevo i 1941. i 1992. godine – kaže Garibija.
Naziv od “benta”
Naziv Bendbaša nastao je od turske riječi „bent”, što znači brana, pa je u žargonu taj dio rijeke gdje su se nalazile brane, od Kozije do Šeher-Ćehajine ćuprije, prozvan Bendbaša.
(dnevniavazba)
