Zbog otcjepljenja Crne Gore: Lajčak u BiH “vraća dug” Srbiji!?
Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak, kako bi se moglo ispostaviti, igra dvostruku igru, a njegove namjere, kad je u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine, nisu najčistije.
Prilično je zakašnjela reakcija člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je požurio svoju bojazan podijeliti s građanima BiH, ali u trenutku kada već uvelike traje zakulisna ofenziva na slabljenju unutarnje političke stabilnosti BiH.
Naglo reteriranje Milorada Dodika uz odustajanje od famoznog referenduma u Republici Srpskoj, nakon dolaska Catherine Ashton u Banju Luku, najveća je zasluga upravo Miroslava Lajčaka. Kako je i u ovom slučaju riječ o klasičnoj zamjeni teza, jer je predsjednik RS-a opet označen kao pozitivac, zbog odustajanja od referenduma, skroz se zanemarila činjenica da se Dodiku trebalo u nešto oštrijem tonu dati do znanja da prestane svako malo potencirati priče o referendumu koje uvijek za cilj imaju stvaranje atmosfere političke destrukcije i nestabilnosti u BiH, piše “Dnevni list”.
Lajčakovaje uloga, dakle, bila je u amortiziranju jačih kritika na račun Dodika, koje su bile sve glasnije od predstavnika zemalja članica EU-a, ali i SAD-a. Iako se decidirano i jasno ne može naznačiti da je bivši visoki predstavnik u BiH i slovački ministar vanjskih poslova postao agitator, pozornost na njega skrenuli su i sada već kultni američki brzojavi koje je objavio Wikileaks. “Lajčak je lobist Tadića i Dodika”, navedeno je u brzojavu koji je iz Beograda u Washington odaslao bivši američki veleposlanik u Beogradu Cameron Munter.
Miroslav Lajčak je svoju afirmaciju u europskim okvirima stekao kao glavni čovjek Javiera Solane, tadašnjeg povjerenika EU-a za proširenje, kada je uspio razdružiti državnu zajednicu SCG. Rezultat njegovog djelovanja bila je neovisnost Crne Gore i tada je slovački diplomat u službenom Beogradu na sebe navukao gnjev. U to vrijeme još nije bilo govora niti naznaka da će Lajčak nakon tog zadatka biti imenovan visokim predstavnikom u BiH. Ako se prisjetimo da je za vrijeme njegovog mandata u BiH eskalirala najdublja kriza, onda je davno bilo vrijeme za razmišljanje o tome kakav bi cilj mogla imati međunarodna zajednica sa svojim diplomatom Lajčakom u BiH, navodi uz ostalo “Dnevni list”.
Iz američkog veleposlanstva u Sarajevu prema Bijeloj kući upućena je ocjena prema kojoj je “Lajčak tvrdio da pravi problem u BiH predstavlja Haris Silajdžić, a da Milorad Dodik stvari čini još gorim samo zato što ne može ušutjeti na Silajdžićeve provokacije”. Ova poruka je također otkrivena nakon objavljivanja tajnih brzojava na Wikileaksu.
Pojedini diplomati, prvenstveno iz država članica Vijeća za provedbu mira u BiH, već su tada s oprezom prilazili slovačkom diplomati koji je sve više počeo gubiti povjerenje u Bruxellesu. Početkom 2009. godine uslijedio je i neslužbeni otkaz Lajčaku u njegovoj misiji u BiH, s procjenom da je najbolje rješenje u tom trenutku Lajčaka povući na kratko vrijeme za šefa diplomacije u Bratislavi, a potom u Bruxelles, a na njegovo mjesto imenovati Valentina Inzka.
Čovjek koji sa sobom nosi titulu majstora za mirni raspad država, u BiH više nije bio povoljan, jer se vrlo lako njegova uloga u razdruživanju Crne Gore od Srbije mogla poistovjetiti u našim unutarnjim zavrzlamama i potencijalnoj opasnosti od secesije unutar BiH. Budući da je povijest pokazala da se u BiH, za razliku od Češke i Slovačke, ili Srbije i Crne Gore, mirnim putem teško može razići, tim je rizik s misijom Lajčaka bio sve jači. Dvije godine poslije, Lajčak se na mala vrata opet nameće kao čimbenik koji može ponuditi rješenje za bosanskohercegovačku krizu.
Teško da mu je službeni Beograd oprostio ulogu s odcjepljenjem Crne Gore pa se njegovo aktiviranje u BiH u pojedinim krugovima tumači i kao popravni ispit i vraćanje duga Srbiji, ocjenjuje “Dnevni list”.
Vijesti.ba