Ovaj tehnološki napredak bi mogao biti ključ u utrci za minijaturizacijom. Kontrola naboja molekule i njenog geometrijskog oblika bi se mogla koristiti pri stvaranju ultra-guste digitalne memorije nanomotora.
U osnovi, razvijen je takozvani „molekularni prekidač“; molekula koja prelazi u stanje A iz stanja B i obrnuto prilikom utjecaja vanjskog stimulanta. Detaljnije, u ovom eksperimentu, dva stanja odgovaraju dvjema različitim molekularnim geometrijama, gdje kompozicija ostaje ista, ali gdje se oblik molekule mijenja.
Stimulant je u ovom slučaju elektron koji se ubacuje u molekulu, što mijenja totalni naboj molekule koji prozrokuje udaljavanje atoma jednih od drugih, tako mijenjajući geometrijsku formu molekule.
IslamBosna.ba