Koliko mladi na području ex-Yu znaju o svojim susjedima?: Veomamalo, ali ih svejedno mrze!
Koliko mladi u državama nastalim na području bivše Jugoslavije, uopšte poznaju svoje susjede – i nekadašnje sugrađane? Regionalna inicijativa za mobilnost mladih je morala utvrditi: veoma malo, ali ih svejedno – mrze.
Regionalna inicijativa za mobilnost mladih (RIM) je zajednički projekt Mreže mladih Hrvatske, Omladinske informativne agencija iz Bosne i Hercegovine i Građanske inicijative iz Srbije. Podršku za međusobne susrete i upoznavanje dobivaju i iz najviših političkih krugova u svojim zemljama, ali za sada jedino mogu konstatovati kako mladi – u pravilu i rođeni nakon raspada bivše zajedničke države, veoma loše poznaju regiju u kojoj žive.
Maja Stojanović iz Građanske inicijative, navodi jedan dobar primjer: “Nedavno smo imali veoma raznoliko okupljenu grupu od oko dvadesetak srednjoškolaca iz cijele Srbije. Jedan od zadataka im je bio nacrtati kartu bivše Jugoslavije. Mogu reći da su rezultati ličili na sve drugo samo ne na kartu bivše Jugoslavije. S druge strane, mogu reći da to nije njihova krivica, nego krivica obrazovnog sistema u kojem se nalaze, javlja deutsche welle.
Pitali smo ih, što oni znaju o regiji, kojim informacijama raspolažu o tom području i nažalost, ustanovili smo da su pokupili sve predrasude i stereotipe koje postoje u medijima i među odraslima. Povrh toga, ne raspolažu relevantnim činjenicama i informacijama kojima bi možda omogućile stvoriti vlastite stavove o regiji.”
Na studij u susjednu državu? Mladi o tome ni ne razmišljaju. Regionalna inicijativa za mobilnost mladih se utoliko baš zalaže da mladi krenu na put i upoznaju okolinu – ne samo turistički, nego kasnije možda i na univerzitete. Ali mladi ne putuju iz veoma jednostavnih razloga: prije svega nedostatka novca, objašnjava Emina Bužinkić, glavni sekretar Mreže mladih Hrvatske, jer je i nezaposlenost među mladima jako visoka.
A onda dolazi i problem ratnog nasljeđa: “I u Srbiji, i u Bosni i Hercegovini, i u Hrvatskoj su mladi zapravo skloni prihvatiti radikalne, ekstremne ideologije i skloni su izražavanju nasilja. Na neki način mi želimo ovim projektom doprinijeti procesu pomirenja kako bi se uklonila mržnja koja se osjeća i neugodan osjećaj prema vršnjacima u drugim zemljama regije.”
Kada je riječ o razmišljanju o školovanju u nekoj drugoj državi, Emina Bužinkić je kratka: “Dakle, to gotovo da i ne postoji. Mi iz Zagreba – ili čak Knina, uglavnom ne studiramo u Beogradu, a mladi iz Beograda ili Novog Sada se baš ne guraju na studij u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Nešto malo je veća akademska mobilnost iz Republike Srpske u Srbiju, ali mi bi željeli povećati mobilnost u svim pravcima”.
(24sata.info)