Srbija: U azilu dobijaju po 1.500 eura mjesečno
Kako motivisati građane Srbije da ostanu u zemlji i ne traže azil u nekoj od zemalja EU?
Teško, ako imate u vidu da bračni par koji zatraži azil u Švedskoj može da računa na 3.000 eura mjesečno. Osim obezbijeđene hrane, odjeće i smještaja Švedska građanima koji traže azil dnevno daje po 50 eura materijalne pomoći po osobi.
Pošto nema razloga da troši, novac koji dobije za vrijeme svog boravka u privremenom smještaju postaje praktično čista zarada. U Švedskoj je, doduše, procedura za odobrenje azila znatno skraćena u odnosu na druge zemlje, pa tako na ovaj prihod može da se računa najduže tri mjeseca.
Struktura onih koji traže azil, prema riječima Zorana Panjkovića, savjetnika za migracije, ni počemu se ne razlikuje od one koja je postojala i prije ukidanja viza 2009. godine. Uglavnom su u najvećem broju to ljudi albanske i romske nacionalnosti.
Riječ je o radno sposobnim muškarcima, starosti od 20 do 40 godina. Uglavnom je to niskokvalifikovana radna snaga. Čak 85 posto njih su bez završene osnovne škole. Oni vrlo rijetko odlaze sa porodicama, posebno prvi put. Ali kada ispituju teren i, ako sve prođe kako su planirali, onda dovode i njih – objašnjava Panjković.
Do ove godine najatraktivnije destinacije za traženje azila bile su Njemačka, Švedska i Belgija, a od ove na listi poželjnjih našao se i Luksemburg. Njemačka je u međuvremenu prestala da daje novčanu pomoć pa se broj zahtjeva za azil smanjio, a samim tim i pritisak.
Ostale zemlje, međutim, i dalje daju materijalnu pomoć, samo što ona nije svuda ista. Na primjer, Belgija plaća 220 eura mjesečno, a sličan iznos dobija se i u Luksemburgu. U Švedskoj je to 50 eura dnevno.
Mjere Srbije protiv lažnih azilanata, poput privremenog oduzimanja pasoša i zabrane izlaska iz zemlje mogu dati rezultate, smatra Panjković, ali napominje da su odluke poput one koju je donijela Njemačka o ukidanju novčane pomoći mnogo značajnije jer tako nestaje i osnovni motiv za odlazak u zemlje EU.
Blic