U četvrtima Maslak i Levent financijskog središta Istanbula kao divovi u staklu izranjaju višespratnice. Veliki plakati u metropoli od 15 miliona stanovnika pokazuju da ovdje nastaju sjedišta preduzeća, uredi, banke. Turska privreda je, kako pokazuje Ured za statistiku TurkStat prošle godine ostvarila rast od 8,9 posto. Time su Turci na prvom mjestu u Evropi a šire gledano veći ekonomski rast zabilježila je samo Kina. Začuđujuće je kako se brzo turska privreda oporavila nakon krizne 2009. godine, kaže Zuemruet Immaoglu iz Instituta za istraživanje ekonomskih tokova Betam pri istanbulskom sveučilištu Bahcesehir: “Vlada je potrošačima dala porezne olakšice, posebno za automobile i elektronske uređaje kao što su hladnjaci, štednjaci i kompjuteri. Prodaja je povećana i to je itekako pomoglo ekonomiji.”
Financijski oporavak
Još 2011. je Turska morala prevladati vlastitu financijsku krizu. Nova vlada je potpuno prestrukturirala financijski sektor, otplatila državni dug i ekonomiju snažnije usmjerila na izvoz. Markus Knupp, predstavnik njemačke državne agencije German Trade and Invest kaže: “Upravo modernizacija, povećanje konkurentnosti turske ekonomije, ne samo u tekstilnoj branši ili prodaji mediteranskog voća već i u automobilskoj, hemijskoj i građevinskoj industriji, kao i proizvodnji željeza i čelika bio je dobar temelj za oporavak ekonomije nakon krizne 2008/09. godine.
Tome doprinose i niži troškovi radne snage, iako se o Turskoj više ne može govoriti kao o jeftinoj proizvodnoj destinaciji. Primjera radi, njemački koncern za proizvodnju kamiona i autobusa MAN u proizvodnim pogonima u Ankari producira putničke autobuse, koje izvozi u 40 zemalja svijeta. I turska su preduzeća otkrila svoj interes u Njemačkoj. Tako je turski koncern Koc 2007. godine kupio njemački Grundig.
Euroskeptici
Pa ipak neki promatrači upozoravaju da bi prebrzi ekonomski rast mogao utjecati na cijene i inflaciju, koje bi mogle izmaći kontroli. Bilo kako bilo u ovoj godini turska ekonomija zabilježit će rast od 4,5 do 6 posto, dok će taj rast u euro-zoni iznositi manje od jedan posto.
Upravo zbog krize koja potresa pojedine zemlje Evropske unije, naprimjer tursku susjedu Grčku, među mnogim Turcima širi se osjećaj da je možda i bolje da ni ne ulaze u Uniju. U svakom slučaju oduševljenje za EU značajno je popustilo. U zemlji je među mnogim sada prihvaćeno mišljenje: “EU ne želi Tursku a Turska ne treba EU”.
Autor: Julia Hahn/Jasmina Rose
Odg. ur.: Snježana Kobešćak
(dwworldde)
