BiH ne umije iskoristiti EU-novac
Bosni i Hercegovini je od 2007. do 2010. godine iz IPA (pretpristupnih fondova) odobreno 310 miliona eura, a do 2013. godine 550 miliona eura, koje može koristiti kao zemlja potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.
Za razliku od većine drugih tranzicijskih zemalja, BiH iako u stalnom nedostatku novca, skoro pa ne koristi izdašne IPA fondove, koji su ključni segment pretpristupne pomoći, pa je do prošle godine od raspoloživih sredstava iskorišteno manje od deset posto.
Generalno gledajući, ako se nastavi s ovakvim tempom, BiH do kraja sedmogodišnjeg razdoblja, a to znači do 2013. godine, neće iskoristiti veći dio od ukupno predviđenih 550 miliona eura sredstava iz IPA fondova, piše “San”.
Podaci su ovo Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH, gdje kažu da se trenutno radi na projektima prekogranične saradnje za koju BiH može dobiti novac i za šta je već odobreno nekoliko projekata.
“Završen je i proces evaluacije u okviru bilateralnih programa prekogranične saradnje sa susjednim zemljama Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, a u toku je priprema za objavljivanje sljedećih poziva za podnošenje projektnih prijedloga u okviru ovih programa, ali je to proces koji se prilično sporo odvija, jer u upravljanju programima iz okvira IPA prekogranične saradnje sudjeluju dvije ili više zemalja”, rekla je Nevenka Savić, direktorica DEI-ja. Prema njenom mišljenju, BiH ne koristi dovoljno mogućnosti koje pružaju IPA fondovi, a razlog tome je nedovoljna informisanost.
“Nekoliko projekata je implementirano, ali je bitno proširiti informaciju i ukazati na mogućnosti koje pružaju IPA fondovi i na tome se stalno radi. Evropska komisija stalno upozorava na iznimno mali broj projekata u BiH, kao i na sporu provedbu onih projekata koji su već dobili zeleno svjetlo iz Brisela. Sve druge zemlje koje su uključene u pretpristupne projekte EU, koriste više sredstava od BiH”, kaže Savićeva.
Tako je Turska realizovala 27 posto od čak dvije milijarde eura raspoloživih sredstava, Hrvatska više od 16 posto, a ispred BiH su i Srbija, Crna Gora, Albanija, pa čak i Kosovo.
Šaćir Šošević, direktor sarajevskog regionalnog centra za strateška planiranja i investicije Geoprojekt, koji je koordinator projekta prekogranične suradnje BiH i Crne Gore za IPA fondove, kaže da postoji nekoliko razloga zbog kojih BiH malo koristi pretpristupnu pomoć.
To su, pored ostalih, nedovoljna aktivnost i obrazovanost domaćih kadrova i to od državnih institucija do privrednih subjekata, kada je u pitanju kvalitetna izrada projektnih ideja, odnosno aplikacija za IPA programe.
“Također se pokazalo da Srbi iz BiH žele projekte isključivo sa Srbijom, a bh. Hrvati isključivo s Hrvatskom. Ima nekih izuzetaka, ali ovo je pravilo po kojem se forsira prekogranična saradnja po IPA fondovima”, kaže Šošević.
(Vijesti.ba)