Povrede prava djece u RS-u prisutne u gotovo svim oblastima
Djeca do 10 godina života najviše su izložena situacijama koje dovode do povrede njihovih prava, a upravo ta kategorija djece potpuno je zavisna od roditelja i nije u stanju da se zaštiti, izjavila je Ombudsman za djecu Republike Srpske Nada Grahovac.
Prema njenim riječima, povrede prava djece prisutne su gotovo u svim oblastima, a u odnosu na 2009. godinu u 2010. je smanjen broj prijava protiv nasilja u porodici, ali je istovremeno povećan broj djece koja su direktne žrtve ovog oblika nasilja – i to u 2009. godini 76 djece, a u 2010. godini 111 djece.
“Ustavom postavljeni visoki standardi poštovanja prava djeteta u praksi nisu, na žalost, garancija da su prava i osigurana, zbog toga je neophodno postojeće zakone uskladiti sa zahtjevima UN Konvencije o pravima djeteta i drugim međunarodnim dokumentima, te jačati kapacitete centara za socijalni rad i kadrovski i materijalno”, istakla je Grahovac.
Ona je podsjetila da je u 2010. godini institucija primila 258 žalbi, u 2009. godini 90 predmeta, te uradila osam posebnih izvještaja kojima se ukazuje na povrede prava djece u različitim oblastima i potrebu usaglašavanja zakona sa zahtjevima UN Konvencije o pravima djeteta.
“Žalbom se najčešće ukazuje na povrede ličnih prava djeteta i to prava na zaštitu od nasilja i prava na kontakte i druženja sa roditeljem sa kojim dijete ne živi. U gotovo 50 odsto slučajeva povrede se odnose na djecu do 10 godina starosti i u nešto većem procentu radi se o dječacima. Žalbe se u najvećem procentu i to 44 posto odnose na postupanje centara za socijalni rad”, istakla je Grahovac.
Prema njenim riječima, od ukupnog broja predmeta na kojima je institucija Ombudsmana za djecu RS radila gotovo polovina se odnosi na povredu ličnih prava djeteta.
“Taj podatak posebno zabrinjava jer je riječ o pravima čijom povredom su uvijek povrijeđena i neka druga prava, tako da prijava po tom osnovu uvijek znači i povredu prava djeteta po više osnova. Po broju prijava, na drugom mjestu su prijave koje se odnose na socijalna i ekonomska prava, a u kategoriji ostalih su ostvarivanje imovinskih prava po različitim osnovama”, rekla je Grahovčeva.
Ona ističe da, kada je riječ o polu djece, iz prijava proizilazi da je veći broj dječaka bio u situaciji da su mu prava povrijeđena po nekom od osnova garantovanih Konvencijom, prema kojoj lična prava djeteta uključuju pravo na život, pravo na saznanje vlastitog porijekla, pravo na prijavu rođenja, pravo na ime, pravo na sticanje državljanstva, pravo na očuvanje identiteta, pravo na život u porodici i roditeljsku brigu, pravo na privatnost, pravo na čast i ugled, pravo na zaštitu od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, te pravo na zaštitu od nezakonitog odvođenja.
Najveći broj žalbi pristiglih u instituciju Ombudsmana za djecu odnosi se na zaštitu od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, a podnosilac žalbe najčešće je jedan od roditelja djeteta, dok sve veći broj žalbi dolazi od same djece, medija i nevladinih organizacija.
Grahovac je naglasila da se za kratko vrijeme od uspostavljanja Institucija Ombudsmana za djecu RS bavila gotovo svim oblastima odrastanja djece, te da su Godišnjim izvještajem za 2010. godinu, koji je nedavno usvojila Narodna skupština RS, obuhvaćene situacije koje dovode do povrede prava djece koje su ili rezultat rada po žalbama građana ili rada institucije po službenoj dužnosti.
“Cilj godišnjeg izvještaja je da dođe do najvećeg broja korisnika, ne samo djece već i institucija i službi koje brinu o djeci, kako bi se u sistemu otklonili razlozi koji dovode do povrede prava, ali i ujednačila praksa u postupanjima u najboljem interesu djeteta. Nadležni organi i službe kojima se institucija obraćala prepoznali su ne samo obavezu već i potrebu saradnje sa Institucijom, o čemu svjedoči podatak da ni u jednom slučaju na datu preporuku, mišljenje ili inicijativu koju je institucija podnijela, odgovor nije bio negativan”, istakla je Grahovac.
Srna