Moguće promjene oko graničnih kontrola unutar Šengenskog prostora neće se odraziti na postojeći bezvizni režim za građane jugoistočne Evrope, poručili su iz Evropske komisije (EK).Eventualne promjene i uvođenje graničnih kontrola unutar Šengenskog prostora neće se odraziti na bezvizni režim i putovanja građana iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije, saopćeno je iz zvaničnog Bruxellesa.
Problemi s izbjeglicama iz Afrike nisu ni u kakvoj vezi s bezviznim putovanjima građana pet zemalja regije, koji su prije godinu i po, odnosno šest mjeseci, dobili mogućnost putovanja u zemlje Evropske unije bez viza. Evropska komisija nastoji prilagoditi svoju viznu politiku i tu je moguće očekivati određene sankcije u slučajevima zloupotrebe, a to znači ako dođe do velikog broja nelegalne migracije, tada je za očekivati instrumente za rješavanje takvog stanja, istakla je Karolina Kottova, kordinatorica i glasnogovornica u Evropskoj komisiji.
Radi podsjećanja, prije nekoliko sedmica u Italiju je stiglo 25.000 izbjeglica iz Tunisa i njima je izdata šestomjesečna dozvola boravka. Izdavanje takve dozvole izazvalo je velike rasprave i potaklo poces reforme Šengenskog sporazuma.
Francuska i Italija zatražile su ponovno uvođenje kontrola na granicama zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma, a taj zahtjev je podržao i ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich.
Međutim, time se ne želi dovesti u pitanje sloboda putovanja unutar Evropske unije, jer Šengenski sporazum se i smatra jednim od najvećih dostignuća EU-a.
Za veliku većinu građana EU-a pravo na slobodno kretanje je otjelovljenje evropskog projekta i jedan od najopipljivijih rezultata zajedničkog evropskog projekta, kazao je predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso, dodavši da građani EU-a obave 1,25 milijarde putovanja godišnje.
DW
