7 praktičnih načina da se oslobodite stresa
Da li smo svjesni da je upravo čovjek pokretač sveg onog što se naziva uspješnim i razvijenim? Sva tehnološka dostignuća ne bi bila ostvarena bez te polazne karike koja sve osmišlja i kreira, bez čovjeka. Upravo je „tom” čovjeku u današnjim uslovima rada nametnuta „utrka za životom”, čiji je vjerni pratilac stres. Da li je moguće ogromnu energiju stresa, koja nas preplavljuje, usmjeriti u pozitivnom smjeru?
Čak 70 % ljudi koji posjete liječnika su pogođeni stresom. Oni koji ih liječe su obično takođe pod utjecajem stresa, te se čini da je stres i njegove negativne posljedice po zdravlje čovjeka skoro nemoguće izbjeći. Ja ću vam ovdje dokazati suprotno.
Šta je zapravo stres?
Ukoliko upitate bilo kojeg prosječnog čovjeka o tome šta je to stres, većina će odgovoriti u stilu: “…to je kad me dijete nervira…”, “…to je kad šef od mene traži nemoguće” i sl.
Sam smisao stresa je ustvari dobar. To je nešto što nam treba i što nam je vrlo često od koristi, a njegova svrha jeste da pripremi čovjeka za „borbu” ili „bijeg”. Kada ugledate opasnost u vidu divlje zvijeri pred sobom, ili kriminalca koji se sprema da napadne, ili neku drugu opasnost koja bi mogla da vas ugrozi, osjetite kako srce počinje ubrzano da lupa, kako disanje postaje sve dublje, znojenje počinje… U tom momentu u krv suknu hormoni koji trebaju da pripreme tijelo za višu fizičku aktivnost, da mu daju veću fizičku snagu kojom treba da se suprotstavi dolazećoj opasnosti, bilo borbom, bilo bježanjem. Stres je u ovom slučaju poželjan i veoma koristan i hormoni koji preplave krv bivaju utrošeni snažnom fizičkom aktivnošću.
Stres koji je negativan i problematičan, koji uzrokuje zdravstvene tegobe i koji je glavna tema ovoga teksta, jeste stres čiji hormoni ne bivaju utrošeni u fizičku aktivnost. Dakle, dođe vam šef, izdere se na vas, vi reagujete preosjetljivo na njegov ton i hormoni pripreme vaš organizam na povišenu aktivnost, ali vi ne mičete s mjesta.
I tako hormoni koji uzbuđuju nastave cirkulisati vašom krvlju nekoliko sati uzrokujući simptome „stresa”, koji mogu imitirati skoro svaku bolest, odnosno negativno utjecati na skoro svaki organ.
Kako se osloboditi stresa?
Same uzroke stresa možemo podijeliti na „vanjske” i „unutrašnje”. Pod vanjskim se podrazumijevaju događaji oko nas koji redovno izazivaju normalnu reakciju i na što čovjek ne može utjecati. Npr. bolest ili smrt bližnjeg, velika finansijska šteta i sl. Pod unutrašnjim se podrazumijevaju naše nenormalne reakcije na pojave koje su normalne i to je područje u kojem čovjek može djelovati u cilju smanjenje stresa. Npr. objašnjavate nešto vašem djetetu. Nakon što ste mu 5 puta objasnili jednu te istu stvar, ono ponavlja istu grešku (možda još uvijek nije shvatilo vaše objašnjenje, a možda vas jednostavno testira). Sada vam „puca film” i vi se sasvim uzbuđeni izderete na dijete (ne udarite ga naravno) i prekidate objašnjavanje. Ovdje nije dijete uzrokovalo vaš stres nego vaša pogrešna reakcija ili pogrešna očekivanja. Možda ste očekivali od djeteta da vaša objašnjenja uzima za ozbiljno ili da rezonira poput vas, koji ste od njega stariji 20 ili 30 i kusur godina. Da ste od početka bili svjesni da dijete ima drugačiji sistem rezonovanja, da je dijete isprogramirano da kvari i uništava stvari koje ste vi debelo platili (jer je to jedan od načina na koji dijete uči), da ste i vi bili takvi kada ste bili mali…ne biste imali stres!
Dakle, ovo je prvi postulat (ukoliko ga zapamtite i primijenite, ovaj tekst je većim dijelom ispunio svoj zadatak) – tj. da vas obično ne stresa vaša okolina nego vi sami sebe.
7 praktičnih načina da se oslobodite stresa
1. Promijenite način razmišljanja.
Ukoliko primijetite da vas neke stvari posebno nerviraju, npr. vaš/a suprug/a neprestano mijenja mjesto stvarima, tako da svaki put morate da iznova tražite neku stvar, shvatite to kao neminovnost i nemojte se srditi. Shvatite to kao redovno kupovanje vozne karte i napravite sebi sistem odbrane: ne pripremajte stvari nikada u zadnjih 5 minuta, nego uvijek dovoljno unaprijed da biste imali dovoljno vremena za plan B, ili se sami brinite za stvari koje su vam najvažnije.
2. Imajte realistična očekivanja.
Ako neprestano kasnite na posao, ne očekujte da će vas šef maziti i paziti. Ako volite da u Bosni koristite svoju austrijsku SIM karticu, ne očekujte neki zahidski telefonski račun. Ako hoćete da se odlučite na neki rizičan poduhvat, to učinite samo ukoliko ste spremni da ono što rizikujete zaista i izgubite. Ako krenete na put automobilom, najprije sebi objasnite šta sve na putu može da se desi, poput pucanja gume, kvara motora. Zatim sebe ubijedite da će se to sigurno jednom i desiti, i kada taj dan dođe, shvatite ga kao nešto što vas je godinama čekalo. Jednostavno, došao je red i na to. Ukoliko vas međutim stresa to što bosanski ratni invalidi žive, odbačeni od države, na ivici preživljavanja, ili to što Palestinci svakodnevno trpe torturu koju su Sarajlije trpili 3 i po godine, tu ipak ne bih savjetovao mijenjanje očekivanja. Ipak nije jedini cilj očuvati zdravlje, nego i ostati čovjek, imati samilosti i brinuti se za druge ljude koji su u patnji.
3. Preoblikujte stvari koje vam se dešavaju.
Gledajte na događaje sa više strana. Ako vam se izjalovi put za koji ste se dugo pripremali, možda ste pošteđeni nečega mnogo krupnijeg što se moglo desiti da ste krenuli na put. Ukoliko uspijete sebe u to ubijediti u tom trenutku, budite sigurni da ćete nakon nekog vremena, par mjeseci ili par godina, i sami uvidjeti da je to bilo bolje. Primjer tog preoblikovanja daću vam i iz vlastitog iskustva. U svom poslu imao sam problema sa jednim reagensom, koji nije davao baš najbolje rezultate i zbog toga sam pokušao da ga pročistim. Međutim reagens nije baš najbolje “podnio” to moje prečišćavanje, tako da je jadnik u potpunosti stradao. Eh sad, to ne bi bio problem, da taj reagens nije bio poprilično skup. Možete zamisliti osjećaj kada uništite nešto što nije jeftino. Ja tada nisam savladao taj stres, a nije mi bilo svejedno ni kada sam to morao saopćiti svome šefu. Ni njemu nije bilo drago ali je stres savladao riječima “Nek si nas baš oslobodio tog reagensa koji ne funkcioniše, sad ćemo brže doći do reagensa koji funkcioniše.” I tako je zaista i bilo.
4. Ukoliko nijedan od prethodnih načina nije upalio i nije vas poštedio dizanja vašeg pritiska, evo jednog koji će to definitivno učiniti:
Kao što sam već objasnio, stres je ustvari pripremanje organizma za fizičku aktivnost koja izostaje. Ako ste imali buran dan, a niste uspjeli u borbi protiv stresa, utrošite svoje negativne hormone u treniranje.
Idealno rješenje bi bilo, nakon posla (da, nakon posla, kada se osjećate izuzetno umornim – jer taj umor je samo posljedica negativnog djelovanja stres hormona) presvući se u sportsku odjeću, izaći u obližnji park i trčati u granicama vaše kondicije. Ako niste spremni baš za to, onda pri povratku kući izađite iz tramvaja bar 3-4 stanice prije vaše i preostali dio puta prevalite ubrzanim hodom. Vožnja bicikla, napolju ili u stanu, nordijsko hodanje, aerobik uz komercijalne CD-ove ili DVD-ove, sve su to metode koje pomažu u savladavanju stresa.
Ova metoda sigurno pali. I ne zaboravite da redovna fizička aktivnost ima pozitivan efekt na prevenciju i liječenje niza oboljenja, prije svega na oboljenja srca i krvotoka.
5. Ukinuti ili bar značajno smanjiti konzumiranje kofeina
Dok vam se diže kosa na glavi zbog ovog zastrašujućeg prijedloga, a prije nego ga samo tako olahko preskočite i pređete na slijedeći, da napomenem: uradite test na sebi! Probajte da živite bez kofeina tri sedmice i ukoliko na sebi ne primijetite poboljšanje, slobodno se vratite na stari režim. Kofein stimuliše naše tijelo, i, mada nekada može poboljšati koncentraciju, održava organizam u konstantnom stanju nadraženosti. Kada kažem kofein onda ne mislim samo na kafu, već i na coca – colu, red bull i ostale energetske napitke, crni čaj – sve su to pića bogata kofeinom, čak i više nego kafa.
Kada se odlučite da uradite test na sebi, ipak trebate obratiti pažnju na način na koji to radite. S obzirom da naglo napuštanje kofeina uzrokuje apstinencijski sindrom u vidu jakih glavobolja, smanjujte njegovu konzumaciju postepeno.
6. Opuštanje
Relaksacija, rekreacija, izlazak u prirodu s porodicom ili prijateljima, sve su to načini da se odvežete od svoje stresne svakodnevnice, da zaboravite na stvari koje vas muče.
7. Spavanje
Za kraj ono najbolje, zar ne? Spavanje je odličan način da se umanje negativne posljedice stresa. Problem je međutim taj da osobe pod teškim stresom imaju problem da zaspu, jer stres – hormoni rade mnogo šta, ali sigurno čovjeka ne uspavljuju. Ovo može biti i težak zadatak, ali ukoliko ovaj savjet iskombinujete sa savjetom broj 4. imaćete odlične rezultate. Nakon pola sata trčanja, istuširajte se i pravo u krevet. Spavajte 8 -10 sati i ne odlažite odlazak u krevet bespotrebnim prebacivanjem kanala na vašem TV aparatu. Odmorite svoja čula i svoje mišiće. Ako vam je stan previše bučan, nabavite čepiće za uši.
Na kraju, sve je na vama. Ukoliko je neko očekivao rješenje u vidu čarobnih riječi „abraka-dabra” ili nešto slično, zasigurno je ostao nezadovoljan. Ali onaj ko je spreman da poduzima korake u cilju poboljšanja svoga zdravlja i poboljšanja životnog okruženja svojih ukućana, na koje on prenosi svoj stres, taj zagarantovano ovdje ima dovoljno materijala da započne obnovu.
Možda sam u nekim stvarima bio neprecizan ili nedorečen, pa dajem priliku svim čitaocima da me pitaju za objašnjenje preko mog e – maila: muris.cabaravdic@gmail.com.
Pripremio: Dr. med. Muris Čabaravdić
Izvor: oaza.at