Za sadašnjeg gradonačelnika Trebinja, Vučurević je u ratu bio – humanitarac
ZA AKTUALNOG gradonačelnika Trebinja Vučurević je tek imao problem s neprimjerenim vokabularom.
“Istina je da je tokom rata zbog njegovog nedovoljno vještog i na trenutke neprimjerenog vokabulara bio u centru pažnje, ali uvjeren sam sam da nikome nije nanio nikakvu štetu i sigurno znam da je mnogima u toku rata, i Bošnjacima i Hrvatima, ne samo Srbima pomagao“, rekao je načelnik općine Trebinje Dobroslav Ćuk u izjavi za Trebinje Danas komentirajući jučerašnje hapšenje dubrovačkog krvnika Božidara Vučurevića koji je jučer uhapšen na temelju potjernice koju je raspisala Hrvatska zbog bombardiranja Dubrovnika.
Za aktualnog gradonačelnika Trebinja Vučurević nije ratni zločinac, a kako kaže čuo je da su postojale optužbe od strane Republike Hrvatske u slučaju “Vučurević” te da mu se trebalo suditi u Dubrovniku. Iako priznaje da optužbe postoje, za Ćuka je nepoznanica da je raspisana međunarodna potjernica.
Od kamiondžije do najvećeg zlotvora u dubrovačkoj povijesti
Vučurevića, koji je bio ratni gradonačelnik Trebinja, optužnica tereti da je kao predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje te predsjednik ratnog predsjedništva općine Trebinje, protjerivanjem hrvatskog stanovništva i pripajanjem dijelova hrvatskog teritorija, planirao, poticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju ideje tzv. velike Srbije. Dubrovnik je dobro poznavao jer je prije agresije kao kamiondžija prodavao drva na dubrovačkom području.
Nadalje, optužnica ga tereti da je u rujnu 1991. godine na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA i koje su 1. oktobra 1991. sa područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku i do 26. oktobra 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona.
Namjerno i bezobzirno granatirao
Iste snage grad Dubrovnik držale su u potpunoj blokadi te su napadima postupale protivno odredbama međunarodnih Konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila a zatečene ljude vodili u logore Morinje i Bileća.
Tereti ga se kako je i nakon povlačenja JNA s okupiranog područja, nakon 26. oktobra 1992. naredio da se nastavi daljnje granatiranje Dubrovnika te granatiranje gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. oktobra 1995. pri čemu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta.
(indexhr)