Irena Hadžiabdić o Inckovoj suspenziji: OHR nam nije pomogao

Hadžiabdićeva kaže da CIK nastavlja normalno da radi svoj posao bez obzira što je visoki predstavnik Valentin Incko suspendovao njihove odluke o izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te da poštuju odluke znajući o kavom se autoritetu radi. Niz nelogičnosti koje se dešavaju u FBiH predsjednica CIK-a pripisuje zakonskim nedorečenostima, ali i pritiscima političkih krugova. Iako Dom naroda Parlamenta FBiH već uveliko radi, CIK BiH će za desetak dana okončati izbor delegata i dodijeliti im uvjerenja o mandatima.

NN: Koliko je nalog visokog predstavnika o suspenziji odluke  CIK-a uticao na dignitet ove državne institucije isključivo nadležne za provođenje izbornog procesa?

HADŽIABDIĆ: To pitanje moram ocijeniti u sklopu onoga što se desilo nakon naloga visokog predstavnika o suspenziji odluke CIK-a. Naime, naredni dan uslijedila je pohvala rada, izražavanje poštivanja rada CIK-a od strane Vijeća za provedbu mira (PIC) i to zbog načina na koji provodimo veoma kompleksan i sveobuhvatan izborni proces. Tako da taj nalog visokog predstavnika nije narušio dignitet ove institucije. Mi dignitet ove institucije cijenimo prema broju potvrđenih odluka u Sudu BiH i drago nam je što postoji dvostepenost i kontrola pravilnosti i zakonitosti odluka koje donisimo. Taj procenat je iznad 96 odsto potvrđenih odluka CIK-a.

NN: Je li bilo bolje da je iskorištena ta mogućnost drugostepenosti i da je Sud BiH donio odluku o zakonitosti vlasti?

HADŽIABDIĆ: Neposredno pred donošenje naših odluka imali smo najave međunarodne zajednice da će pustiti da cijela stvar bude rješavana redovnim pravnim sredstvima. Nakon što smo primili 17 podnesaka bili smo u obavezi da ih rješavamo jer nas obavezuje jedno cijelo poglavlje Izbornog zakona – zaštita izbornog prava. Bilo je očekivano da će taj proces biti dalje rješavan, ali je prekinut odlukom o suspenziji. Više puta smo isticali da ne želimo komentarisati ovu odluku visokog predstavnika i svjesni smo o kavom se autoritetu radi i dužni smo da poštujemo te odluke.

NN: Šta su dalji koraci?

HADŽIABDIĆ: Izborni proces nismo završili i to je naš najveći problem. On traje i trajaće dok ne potvrdimo mandate za Dom naroda federalnog parlamenta, sve dok ne potvrdimo rezultate i objavimo ih u “Službenom listu” i tada, naravno, podijelimo uvjerenja o dodjeli mandata. Završili smo devet kantona, a deseti je u proceduri jer je dio listi stigao danas (petak op.a.), a samo SDA nije dostavila liste i njima je dat novi rok od rukovodstva Skupštine Kantona 10 do ponedjeljka u 10 sati. Nakon toga ćemo imati liste koje treba da stignu da ih ovjerimo i ući će se u proces izbora delegata, krajem sedmice možemo utvrditi rezultate izbora za taj kantona. Poslije toga možemo vidjeti koliko je nedostajećih kandidata i uslijediće utvrđivanje rezultata za Dom naroda, očekujemo to za desetak dana. Nakon što utvrdimo rezultate ima mogućnost žalbe na našu odluku, a ako ih ne bude možemo ih za dva dana potvrditi i slijedi objava u “Službenom listu” i dodjelu mandata. Tada taj organ može raditi u punom sazivu.

NN: Koliko to ima smisla ako u FBiH već radi i Dom naroda, predsjednik i potpredsjednici FBiH?

HADŽIABDIĆ: To su sve izazovi ovog našeg izbornog procesa, a na koji su uticale i odluke visokog predstavnika.

NN: Prisustvuju li predstavnici OHR-a sjednicama CIK-a?

HADŽIABDIĆ: Da, dva savjetnika iz OHR-a i predstavnici OSCE-a su prisutni na svakoj sjednici. Početkom prošle godine smo potpisali Memorandum o saradnji sa OSCE-om i OHR-om čime su pred svaku stranu postavljeni određeni zadaci. Mi smo sve zadatke iz tog memoranduma ispunili. Trebalo je da informiramo ove svajetnike o svim aktivnostima i odlukama, da im osiguramo sve materijale koji su im neophodni i imali su kompletan uvid u naš rad. Njihova uloga je bila da prate naš rad. Međutim, OHR je trebalo da učestvuje u raspravi na sjednicama CIK-a, da daje savjete o konkretnim pitanjima i mišljenje u pisanoj formi, a sve to u svrhu pružanja pravne i stručne pomoći u vidu davanja savjeta i mišljenja. OHR nije ispunio ove obaveze iz memoranduma. Oni apsolutno nisu imali nijedan odgovor na naš upit o nekim izazovima kao što je bilo njihovo mišljenje iz 2001. i tumačenje iz 2007. godine. Čak i pismo koje smo dan prije održavanja sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH uputili Stjepanu Krešiću je išlo na uvid u OHR i oni nisu imali primjedbi na to pismo u kojem smo naveli da nisu ispunjeni zakonski uslovi konstituiranja ovog doma.

NN: Primjedbe su dali naknadno. I šta kada bude kršen memorandum?

HADŽIABDIĆ: Ovo nije ugovor, ali je dokument u pisanoj formi o načinu na koji ćemo sarađivati. Bila sam zadovoljna što prate naš rad, ali u momentu kada  je bilo ovoliko izazova i napada na ovu instituciju i različitih tumačenja jako bi dobro bilo da smo imali tu pravnu i stručnu pomoć koju su oni bili u obavezi da daju.

NN: Može li se ovo ubuduće ponavljati i koliko uopšte zakonske izmjene mogu spriječiti ovakve situacije?

HADŽIABDIĆ: Moramo učiniti sve da to spriječimo. Datumi konstituiranja organa vlasti u BiH 2002, 2006, 2010. godine pokazuju kašnjenje uspostave vlasti kao praksu koja se kod nas tolerisala, a sada je otišla van kontrole. Za kantonalne skupštine za ove izbore imali smo kašnjenje konstituisanja u pet kantona, a za izbor delegata svi kantoni su kasnili od 20 dana do četiri mjeseca. Ovo pokazuje da nismo nikada izgradili mehanizme da budu poštovani rokovi koji su uspostavljeni i u Ustavu i zakonu. Nemamo mogućnost da sankcioniramo one koji ne poštuju rokove i trebalo bi raditi kaznene odredbe, kao i krivičnu odgovornost. Imamo djelo koje se odnosi na povrede izbornog procesa, ali nemamo djelo nepoštivanje roka. Krivični zakoni BiH i FBiH to nemaju dok Krivični zakon RS ima djelo neodržavanje izbora. Nije to samo jedna promjena i trebali bismo ići u više pravaca.

NN: Među članovima CIK-a bilo je podjela. Otvoreno pismo Suada Arnautovića, koji dugo radi, upućuje da  je ovo moglo biti spriječeno  i preduzete sankcije?

HADŽIABDIĆ: U Izbornom zakonu postoje sankcije za kršenje zakona, ali nemate podjelu za poštivanje roka. To smo pokušavali objasniti kolegama koji su u ovoj komisiji, a nisu pravnici, ali nismo uspjeli. CIK čini sedam članova i način donošenja odluka je takav upravo da bi bilo izbjegnuto jednoumlje. Imamo razlike po nekim pitanjima i nekada odluke nisu jednoglasne. Prevagne odluka većine i ona je kasnije na testu pred Sudom BiH. Potvrđivanje odluka pred Sudom BiH pokazuje da smo u ogromnoj većini radili zakonito. Mnogi su ovoga puta tražili od nas da riješimo ono što nije riješeno Izbornim zakonom, a mi smo se htjeli držati isključivo naših ovlaštenja. Neki su podlegli tim uticajima pa su zagovarali u javnosti drugačije djelovanje CIK-a, ali savjest nam je čista i neće poremetiti odnose unutar Komisije. Nekada pojedine kolege na neprimjeren način iznose stavove i to više govori o njima nego o instituciji. U javnosti je bilo napada ali oni su se koristili isključivo u političke svrhe i to nedobronamjernih i samozvanih tumača Izbornog zakona. Sistematski se radilo na rušenju ove institucije, a neki nas svode na matične knjige u izjavama, ali to su želje, a zakon je nešto drugo. Žao mi je što naše odluke nisu prošle test u Sudu BiH jer bih tada mogla apsolutno braniti ili priznati greške.

NN: Da li su ovo najveći pritisci na CIK do sada?

HADŽIABDIĆ: Pritisci su, prema tvrdnjama mojih kolega koji su radili i prošle opće izbore, bili mnogo veći sada i kulminirali su u ovoj situaciji u vezi s izborom delegata u Domu naroda. CIK često krive za ono što je odgovornost političkih partija. Za nas je nepoštivanje zakonskih odredbi najveći pritisak. Mi smo već trebalo sada da budemo u pripremama za naredne izbore i izmjenama i dopunama zakona u vezi sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava. U velikom smo kašnjenju sa svim planiranim aktivnostima jer ovaj izborni period nije završio. Pored opštih izbora do ljeta ćemo imati 11 prijevremenih izbora. Uz sve te pritiske sve je teže, ali radimo punom parom i sjednice su odmah, istog dana, iako je po poslovniku samo četvrtkom.

Na meti politike

NN: Da li je CIK bio žrtva osvete političara koje ste ranije kaznili zbog sukoba interesa ili drugih razloga, poput Lidije Korać?

HADŽIABDIĆ: Ne znam da li samo zbog toga, ali smo bili meta određenih krugova u nekim političkim partijama koji su imali svoje interese, a koji su javnosti poznati. To je bilo isključivo rušenje institucije kroz komentare da ništa ne znamo, da smo nestručni i nepotrebni. Sve je to neargumentirano, a traje od kada smo krenuli u provedbu izbora. Bilo smo i bićemo tome izloženi jer su to načini na koji neke grupe rade, a oni znaju kojim se razlozima rukovode.

(Nezavisne novine)