Ljetnikovac s historijskim pečatom pao u zaborav
Nerazumljivo je da se državne ustanove ne zainteresiraju za obnovu ovog važnog historijskog spomenika, kaže čukununuk brata Ali Fehmija efendije
U mostarskom naselju Vrapčići, u gustom zelenilu skriven, potpuno devastiran i oronuo, nalazi se jedan od važnijih kulturno-historijskih spomenika Bošnjaka u Hercegovini. Riječ je o kuli Džabića, ljetnikovcu čuvenog mostarskog muftije Ali Fehmi ef. Džabića, poznatog borca protiv austrougarske okupacije.
Ekipa „Dnevnog avaza” ekskluzivno je posjetila ovaj spomenik kulture za koji država ne mari te je razgovarala s potomcima čuvenog muftije Džabića, inače autoriteta u Bošnjaka početkom 20. stoljeća.
Osvit Seferović, čukununuk Sulejmana Džabića, brata Ali Fehmija efendije, kazao je u razgovoru za naš list da je ovaj ljetnikovac svoje razaranje doživio tokom ratnih dejstava devedesetih godina, a potpunu devastaciju u godinama koje su slijedile nakon agresije.
– Moja porodica se do početka rata svakog 1. maja okupljala u ovom ljetnikovcu. Stoga smo izuzetno vezani za ovaj objekt. Nerazumljivo je da se državne ustanove ne zainteresiraju za obnovu ovog važnog historijskog spomenika – kaže Seferović.
A o kakvom se značaju za BiH radi, gledano s historijskog aspekta, najbolje govori knjiga “Muslimanska baština Bošnjaka u Hercegovini” Hivzije Hasandedića. U ovom djelu Hasandedić piše o kuli na sljedeći način:
– U ovoj kuli je preko ljeta stanovao mostarski muftija Ali Fehmi ef. Džabić. On je ovdje primao članove uleme iz Sarajeva i druge muslimanske prvake koji su mu dolazili na savjetovanje i dogovor o važnim pitanjima političke borbe bosanskohercegovačkih muslimana… U ovoj kuli doneseno je više važnih zaključaka za borbu protiv austrougarske okupacije i u tome je njen poseban značaj.
Pokret za autonomiju
Jedna od odluka koja je donesena upravo u ovoj kuli, kako piše u literaturi, vezana je i za
Pokret za vjersku i prosvjetnu autonomiju muslimana u BiH, s muftijom Džabićem na čelu.
Pokret je nastao kada je, 3. maja 1899. godine, oteta malodobna Fata Omanović iz Kutilivča u Bijelom Polju. To je bio povod da Bošnjaci stupe u borbu za vjerskoprosvjetnu autonomiju protiv tadašnjeg austrougarskog okupatora. Nakon desetogodišnje borbe pokret je okončan 15. aprila 1909. godine donošenjem Statuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini.
(dnevniavazba)