Samo 12 posto građana vjeruje u ovakvu BiH!
BiH je duboko podijeljeno društvo s niskom razinom povjerenja između tri nacionalne skupine
Bosna i Hercegovina duboko je podijeljeno društvo, a ono što posebno zabrinjava su niske razine povjerenja između tri nacionalne skupine, dok istovremeno samo 12 posto građana vjeruje u ovakvu državu, rezultati su istraživanja koje je provela Fondacija “Friedrich Ebert”.
Istraživanje je urađeno u saradnji s Božom Skokom, profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i stručnjakom za nacionalni identitet i imidž.
Jačati zajednišvo
Skoko je za naš list kazao da je opsežno terensko istraživanje provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika, što, kako kaže, jamči njegovu vjerodostojnost. Cilj studije bio je do kraja ogoliti međusobne odnose, percepciju, stereotipe i zamjerke između Hrvata, Bošnjaka i Srba u BiH te utvrditi osnove na kojima je moguće jačati zajedništvo i graditi BiH.
– Koliko god nam se rezultati na prvi pogled čine pesimističnima, moramo priznati da je to naša realnost i da je bolje da krenemo jačati odnose tri naroda s realnih temelja nego da sami sebe zavaravamo – kaže Skoko.
Istraživanje je utvrdilo, naime, da su najpozitivniji percipirani odnosi između Hrvata i Bošnjaka, zatim Hrvata i Srba, dok su najlošiji odnosi između Bošnjaka i Srba.
Istražujući šta pojedini narodi “zamjere” drugima, ustanovljeno je da Hrvati i Bošnjaci imaju negativno mišljenje o Srbima zbog rata i nasilja te ih smatraju okrutnima i nacionalistima. S druge strane, Srbi i Hrvati smatraju Bošnjake dvoličnima. Hrvati misle da kod većinskog naroda u BiH postoji preveliki utjecaj religije na javni život, dok i Srbi i Hrvati smatraju Bošnjake zaostalima.
Srbi i Bošnjaci pak imaju negativno mišljenje o Hrvatima zbog njihove uloge u ratu i nasilju. Za Srbe su Hrvati nadmeni, a za Bošnjake dovolični, dok i jedni i drugi Hrvate smatraju neiskrenima i hladnima. Iako je očito da je rat glavni razlog međusobnog nepovjerenja i loših odnosa među narodima, ne postoji nikakav konsenzus oko uzroka njegovog izbijanja, jer svaki narod ima svoje poglede na dešavanja iz 90-tih.
Ratna dešavanja
Tako najviše Srba smatra odgovornom međunarodnu zajednicu (56,5 posto) i tadašnje političare u bivšoj Jugoslaviji (52,2 posto). Istovremeno, 43,7 posto srpskih ispitanika optužuje prvog predsjednika BiH Aliju Izetbegovića, a 36,8 posto prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, dok Miloševića samo 16,1 posto Srba smatra odgovornim za ratna dešavanja.
S druge strane, za 49,9 Bošnjaka Milošević je odgovoran za ratna zbivanja te Srbi (43 posto) kao i Tuđman (26,1 posto). Da je Izetbegović odgovoran za rat u BiH, vjeruje samo 5,7 posto bošnjačkih ispitanika.
Hrvati, pak, vjeruju da odgovornost za rat snose tadašnji političari u Jugoslaviji (57,7), zatim Srbi (29,8) i Milošević (22,5).
Bošnjaci gostoljubivi, Srbi ponosni, Hrvati snalažljivi
Pokazalo se, kaže Skoko, da ima razloga i za optimizam, jer ispitanici iz reda svakog naroda prepoznaju i pozitivne osobine drugih dvaju naroda.
Tako se Hrvati dive Bošnjacima zbog njihove gostoljubivosti i odanosti vjeri, dok Srbi smatraju da su Bošnjaci složni, marljivi i gostoljubivi. Bošnjaci se Srbima dive zbog ponosa i upornosti, dok Hrvati imaju utisak da su Srbi gostoljubivi i ustrajni. Bošnjaci, pak, smatraju da su Hrvati ponosni i ljubazni, a Srbi da su snalažljivi i složni.
Ukidanje entiteta
Ono u čemu se svi narodi slažu je da ovako ustrojena BiH nikoga ne čini sretnim.
Bošnjaci vide bolju budućnost u ukidanju entiteta i jačanju države (49 posto), dok Hrvati (39 posto) i Srbi (28 posto) vide bolju budućnost u ustroju BiH na tri entiteta, srpski hrvatski i bošnjački, s čim se nije složio nijedan bošnjački ispitanik.
(dnevniavazba)