Oživljavanje HNS-a: Hrvatska samouprava ulazi na mala vrata?

Iako lideri dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić, nastoje na svaki način Hrvatski narodni sabor (HNS), koji danas zasjeda u Mostaru, distancirati od hrvatske samouprave Ante Jelavića iz marta 2001. godine, mnogo toga upućuje da vodeće hrvatske stranke djeluju upravo po modelu oprobanom prije nešto više od deset godina, koji je, na kraju, svoj epilog imao pred Državnim sudom. 

Zaštita Hrvata

Tako će na današnjem zasjedanju HNS-a biti ponovo uspostavljeno međukantonalno i međuopćinsko vijeće većinski hrvatskih općina i kantona u BiH. Kako je u svojim istupima više puta kazao sam Čović, formiranje međukantonalnog i međuopćinskog vijeća bit će jedna od najvažnijih odluka HNS-a, objašnjavajući da bi upravo ono “trebalo nadomjestiti nedostatke u funkcioniranju vlasti kako bi se kontinuirano zaštitili Hrvati gdje god živjeli”.

Time bi kantoni s hrvatskom većinom imali jače ovlasti, koje su, kako vjeruju organizatori HNS-a, antidejtonskim aktivnostima prenesene na entitetske razine vlasti.

Odluka o uspostavi međukantonalnog i međuopćinskog vijeća kao oblika hrvatske samouprave u BiH bila je ključna i u funkcioniranju paralelnog sistema višegodišnjeg bjegunca Ante Jelavića.

– Uspostavlja se Međužupanijsko – Međuopćinsko vijeće, kao privremena hrvatska samouprava u BiH (u daljnjem tekstu: Hrvatska samouprava) i kao privremeni oblik zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH, do osiguranja pune ustavne i stvarne jednakopravnosti

hrvatskoga naroda u BiH – navedeno je u odluci HNS-a o samoupravi koju je 3. marta 2001. godine potpisao Jelavić.

Kao i danas, Hrvati su i tada tvrdili da će hrvatska samouprava, kroz međukantonalno i međuopćinsko vijeće, skrbiti o interesu hrvatskog naroda u BiH do “radikalne ustavne promjene”.

Također, na današnjem zasjedanju će, kako je najavljeno, biti uspostavljeno glavno vijeće. To će biti političko, izvršno i koordinacijsko tijelo HNS-a. Njegova zadaća bit će “davanje smjernica i utvrđivanje politike u s vezi s vitalnim nacionalnim interesima hrvatskog naroda u BiH”.

Slično tijelo formirao je svojevremeno i Jelavić, ali se nije zvalo glavno, već zakonodavno vijeće. No, u suštini, radi se o gotovo istom organu, jer će i glavno vijeće donositi akte o “svom unutrašnjem ustroju, djelovanju, postupanju, kao i načinu djelovanja”.

Glavno vijeće, kao i svojevremeno zakonodavno, imat će svog predsjednika, a, kao i prije deset godina, u organima HNS-a su hrvatski poslanici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Saboru Hrvatske, entitetskim parlamentima, skupštinama kantona, Distrikta Brčko, općinama… 

Svi nivoi

Sve ovo s pravom se može smatrati uvođenjem hrvatske samouprave na mala vrata, što sigurno neće naići na odobravanje Bošnjaka. Čak ni onih bošnjačkih intelektualaca i političara koji su imali razumijevanja za marginaliziranje legitimnih hrvatskih predstavnika.

HNS osnovan je 2000. godine u Novom Travniku, a činili su ga izabrani hrvatski predstavnici sa svih nivoa vlasti. Inače, Sabor nikada službeno nije ugašen, ali je prestao s radom, a hrvatska samouprava raspuštena je krajem 2001. godine. Zanimljivo je da su inicijativu o međukantonalnom vijeću krajem 2008. godine obnovili premijeri tri kantona s hrvatskom većinom, Srećko Boras (HDZ1990), Nediljko Rimac (HDZ1990) i Zvonko Jurišić (HSP), koji je danas dio koalicije okupljene oko platforme SDP-a.

 Vraća se “Erotel”

Zanimljivo je da će današnju sjednicu HNS-a prenositi internet-stranica Erotel.tv, čime se posredno na scenu vraća televizija Erotel. Ona je svojevremeno ugašena odlukom OHR-a, u jeku događaja u vezi s hrvatskom samoupravom.

Odluke HNS-a obuhvatit će 29 gradova

Odluke HNS-a poštovat će se i provoditi u četiri kantona s relativnom ili apsolutnom hrvatskom većinom. To su općine koje je svojevremeno okupljala ili namjeravala okupiti i takozvana HR Herceg-Bosna.

U pitanju su Široki Brijeg, Posušje, Ljubuški i Grude u Zapadnohercegovačkom kantonu,  Orašje, Domaljevac – Šamac i Odžak u Posavskom kantonu, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres, Livno i Tomislavgrad u Livanjskom kantonu, Čapljina, Čitluk, Neum, Prozor – Rama, Ravno, Stolac i Grad Mostar u Hercegovačko-neretvanskom i Busovača, Dobretići, Gornji Vakuf-Uskoplje, Kiseljak, Kreševo, Jajce, Novi Travnik i Vitez u Srednjobosanskom kantonu.

Uredi u Briselu i Vašingtonu

Čović je najavio da će međukantonalno vijeće praktično ući i u polje vanjske politike i uspostaviti svoje jake centre u Vašingtonu i Briselu. On je za hrvatske medije najavio da u inozemstvu već postoji spremnost da se logistički podrže ti centri. Prema njemu, međukantonalno vijeće treba “vrlo jasno zastupati interese ovih prostora u Vašingtonu i Briselu”.

(dnevniavazba)