Odgođen sastanak o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije
BEOGRAD – Razgovori u Sarajevu o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije odgođeni su na zahtjev Srbije – javlja B92.
Predstavnici bivših jugoslovenskih republika trebalo je, poslije više od godinu dana zastoja, da razgovaraju o cjelokupnoj primjeni Sporazuma o sukcesiji i mješovitim bankama, a nekoliko dana uoči sarajevskog sastanka pojavila se informacija da će Kosovo od bivših jugoslovenskih republika zatražiti vraćanje imovine 172 preduzeća koja smatra svojim.
Predstavnik Srbije u Komisiji za sukcesiju Gaša Knežević uvjerava da to nema nikakve veze sa srpskim zahtjevom za odgađanje, dodavši da je pravi razlog nemogućnost usaglašavanja dnevnog reda sa ostalim stranama.
On je napomenuo da je traženo da se kao posebna tačka dnevnog reda uvede i posebno razmatranje Aneksa G Ugovora o sukcesiji, koji se odnosi na društvenu i privatnu svojinu, zbog toga što je Srbija primijetila da druge države ne reaguju na njeno instistiranje da se ubrza rješavanje pitanja preduzeća koja imaju svoje ispostave u bivšim državama.
“U krajnjoj liniji radi se i o privatnoj svojini građana, pitanju stanarskih prava i ta veoma osetljiva pitanja za pojedince”, rekao je Knežević.
Državni sekretar u srpskom Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović naglašava da Kosovo ne može potraživati imovinu, jer nije država niti je zakoniti nasljednik.
On svoj stav temelji na činjenici da u bivšoj SFRJ Kosovo nije imalo status republike već autonomne pokrajine i zbog toga nije obuhvaćeno Sporazumom o sukcesiji.
Sastanak Komisije za sukcesiju trebalo je da bude održana danas u Sarajevu.
Ugovor o sukcesiji stupio je na snagu 2004. godine i čitav paket sukcesije podijeljen je na sedam aneksa, od kojih svaki pokriva određena pitanja.
Države nastale na prostoru bivše SFRJ trebalo bi da podijele i 123 diplomatsko-konzularna predstavništva u svijetu. Dosad je postignut dogovor o podjeli 44 objekta, ali nove države još nisu faktički preuzele te zgrade.
Prema Ugovoru o sukcesiji, Srbiji je pripalo najviše diplomatskih predstavništava – malo manje od 40 odsto. Procjenjuje se da je ukupna vrijednost tih objekata širom sveta nešto više od 266 miliona dolara.
(SRNA)
