Rad u bašti kao terapija: Kontakt sa prirodom bolji od psihoterapije
Savez zdravstvenih ustanova Beča uočio je sve blagodati koje sa sobom donosi boravak i rad u bašti, pa je odlučio da djelotvornost vrtne terapije iskoristi za svoje pacijente, stanovnike svojih domova, članove njihovih porodica, kao i za svoje radnike.
Posebno gerijatrijski centri i domovi za njegu starih lica grada Beča uočili su u baštenskoj terapiji veliku terapeutsku dobit za korisnike svojih ustanova. Zajednički rad u baštu na svježem vazduhu pozitivno utiče na tijelo i dušu, uz to i podstiče osjećaj pripadanja i sposobnost rada u timu.
Brinući se o biljkama, stanovnici domova za njegu starih lica ili gerijatrijskih centara ponovo dobijaju obavezu i cilj, te samim tim njihov dan ponovo dobija strukturu.
Zbog toga, u većini gerijatrijskih centara u sklopu Saveza zdravstvenih ustanova Beča već se praktikuje ova vrsta terapije, a doktor opšte prakse i psihoterapeut, dr Fric Nojhauzer, čijim zalaganjem je još 2001. godine u bečki gerijatrijski centar “Pored Bečke šume” (Am Wienerwald) uvedena baštenska terapija, smatra da ona nije korisna samo za starije ljude.
I kod psihijatrijskih bolesti, kod raznih oblika zavisnosti, kao i u rehabilitaciji je vidljiv značaj ove terapije. Spremnost da se učestvuje u radu u bašti pomaže da se odbranimo od letargije, unutrašnje praznine i svakodnevne kolotečine. “Naime, u vrtovima se neprestano mogu sprovoditi neke izmjene, savladavati razni izazovi, pogodni su za improvizaciju, ali rad u bašti sa sobom nosi i zalaganje i užitak”“, kaže ovaj stručnjak.
24si