Bivšim mudžahedinima BiH možda plati odštetu
BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO – Bosna i Hercegovina bi mogla platiti veliku odštetu osobama afroazijskog porijekla koje se nalaze u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu i čekaju odluku o protjerivanju iz BiH, kaže Janko Velimirović, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS.
Kako tvrdi Velimirović, ljudi koji se nalaze u tom centru, a čekaju protjerivanje iz BiH na osnovu toga što su proglašeni prijetnjom za nacionalnu bezbjednost, su dio mudžahedinskih odreda koji su tokom rata činili zločine nad Srbima u BiH.
“Mi ne znamo šta se čeka i zbog čega Tužilaštvo BiH ne podiže optužnicu protiv tih ljudi. Sada nam se čak može desiti da Sud za ljudska prava u Strazburu presudi da je BiH kršila njihova ljudska prava što su predugo u pritvoru ili što im je prvo dodijelila državljanstva pa oduzela, a BiH će onda morati da plati odštetu”, tvrdi Velimirović. Kako on ističe, nekome je iz njemu nepoznatog razloga, u interesu da te ljude drži ovdje i da stvara problem za cijelu državu.
Naime, šestoricu ljudi afroazijskog porijekla država je proglasila prijetnjom za nacionalnu bezbjednost BiH i na osnovu toga nekima oduzela državljanstva, a nekima odbila zahtjev za naturalizacijom na osnovu braka sa državljanima BiH. Nekima je odbijen i zahtjev za azilom jer su nadležni sudovi utvrdili da im ne prijeti životna opasnost u matičnim zemljama iz koje su došli.
Nakon višegodišnjeg prepucavanja između različitih sudova u BiH, donesena je odluka o njihovom protjerivanju, nakon čega su oni uputili tužbe u Sud za ljudska prava u Strazbur, koji je onda zaustavio postupak protjerivanja do donošenja konačne odluke.
Komentar Kancelarije Savjeta Evrope u Sarajevu nismo mogli dobiti, jer je tek prije nekoliko dana stigao novi šef kancelarije koji nije upoznat sa slučajem, ali Karolina Ravo, bivša šefica, nam je ranije rekla da je zaista moguće da BiH bude morala plaćati odštetu ovim licima.
“Kako ja vidim stvari, glavni problem je predugo držanje u pritvoru. Što duže to traje, to postaje sve više problematično. Ne možete ljude tek tako držati predugo u pritvoru čak i ako ih smatrate prijetnjom nacionalne bezbjednosti. Vlasti moraju odlučiti ili da ih stave u kućni pritvor, ili oduzmu pasoš, ili optuže za neko krivično djelo”, istakla je Karolina Ravo.
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, kaže da Tužilaštvo BiH vodi nekoliko predmeta u vezi s zločinima mudžahedina u BiH, ali da su ljudi koji su za ta djela osumnjičeni, nedostupni bh. organima.
“Tužilaštvo je osnovano 2006. godine. Ako neko misli da ima betonske dokaze protiv ovih ljudi koji su u tom centru, mogao ih je procesuirati od 1995. godine. Mi imamo više ljudi koje sumnjičimo, ali ne mogu vam reći njihova imena”, rekao je Grubešić.
Nađa Dizdarević, koja je nedavno organizovala miting podrške šestorici pritvorenika u Imigracionom centru, kaže da se država ponaša nezakonito i da krši prava tih ljudi. Kako ona ističe, ako je neko kriv za ratne zločine ili neki drugi prekršaj, treba da mu bude suđeno.
“Oni su više puta tražili da im bude suđeno. Malo mi je to nelogično, opasni po nacionalnu sigurnost, a nalaze se u Imigracionom centru gdje ih ne zovu zatvorenicima nego korisnicima Centra. Ti centri su da ljudi budu držani nekoliko dana, a ne ovoliko dugo”, istakla je Dizdarevićeva.
Kako je istakla, oni su tražili da ih prebace u zatvor, ali je to odbijeno uz obrazloženje da nisu osuđeni ni za kakvo djelo.
Dragan Mektić, direktor Službe za poslove sa strancima u čijoj nadležnosti je Imigracioni centar, kaže da je s pozicije države stvar potpuno čista.
“Sudovi u BiH su donijeli odluku da budu protjerani. Ali oni koriste različite pravne mogućnosti da se zaštite od toga, uključujući Sud u Strazburu. Koliko će oni još ostati ovdje to više ne zavisi od nas, nego od suda”, rekao je Mektić. Kako je pojasnio, taj sud može da razmatra da li su im prekšena ljudska prava, ali ne može da kaže ništa protiv činjenice da ih BiH smatra prijetnjom po nacionalnu sigurnost.
Velimirović kaže da mu je poznato da su oni tražili da im bude suđeno i da govore o tim događajima tokom rata.
“Zbog čega je to odbijeno, meni nije poznato. Očigledno je da ovo haotično stanje nekom odgovara”, naveo je Velimirović.
Imena
Said Fadhil Al Hamdani iz Iraka u Imigracionom centru 636 dana
Zeyad El Gartani iz Iraka u Imigracionom centru 685 dana
Amar Al Hanchi iz Tunisa u Imigracionom centru 694 dana
Ahmad Elfarahi iz Egipta u Imigracionom centru 168 dana
i Nourudinne Gaci iz Alžira u Centru od 8. jula 2010. godine
Balkanika.com