Aktuelna pitanja i dileme

Es-selamu alejkum! Namaski sunneti, posebno oni pritvrđeni, su važan dio namaza, zato što sunneti u globalu predstavljaju pripremu za klanjanje farza i ogradu koja štiti farzove. Također, oni popravljaju sitnije nedostatke i greške koje se počine prilikom klanjanja farza. Da su spomenuti sunneti važni, ukazuje i činjenica da ih je Poslanik, a.s., redovno obavljao. Oni koji umanjuju vrijednost sunneta, griješe, posebno jer se isti takvi često pozivaju da upravo oni slijede Poslanikov, a.s., sunnet. Prema tome, savjetujemo vam da se držite sunneta, posebno onih pritvrđenih i da ih redovno obavljate. Naravno, znajući pri tom za razliku između farza i sunneta. (www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori)

Učenja i doticanje Kur’ana bez abdesta

Da li je dozvoljeno učenje i doticanje Kur’ana bez abdesta?

Muhamed ibn Salih el-Usejmin (Fetava nurun ‘ala derb)

Dozvoljeno je učenje Kur’ana bez abdesta, ali je svakako bolje i vrjednije, za ovu vrstu ibadeta, uzeti abdest. Doticanje Mushafa bez abdesta, također, je dozvoljeno, mada se ne preporučuje onome ko je u stanju, bez većih poteškoća, uzeti abdest. Neki učenjaci smatraju da je doticanje Mushafa bez abdesta strogo zabranjeno (haram), što dokazuju riječima Uzvišenog, u prijevodu značenja: On je, zaista, Kur’an plemeniti, u Knjizi brižljivo čuvanoj – dodirnuti ga smiju samo oni koji su čisti. (El-Vaki’a, 77.-79.), i riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu Amra ibn Hazma, radijallahu anhu: “Neka Kur’an ne dotiče osim onaj ko je čist.” Međutim, niti jedan niti drugi iskaz (ajet i hadis) nisu toliko jasni da bi mogli reći da oni impliciraju nedvosmilenu zabranu učenja Kur’ana bez abdesta. Kao što vidimo ajet dodirnuti ga smiju samo oni koji su čisti (pročišćeni od grijeha, el-muttahherun) je dio šireg konteksta u kojem se govori o Kur’anu kao dijelu brižljivo čuvane Knjige (Levhi mahfuza), a ne zasebnom identitetu, tako da bi se on prije mogao odnositi na Levhi mahfuz nego li na Kur’an, odnosno na meleke a ne ljude. Pravilo je u arapskom jeziku da se zamjenica hu (njega ili ga, njegova, njemu) odnosi na njoj najbližu imenicu, osim kada postoji indicija da se odnosi na neku od prethodnih imenica. Najbliža imenica u ovom slučaju je Kitabun meknun (Brižljivo čuvana knjiga-Levhi mahfuz), pa se, shodno tome, zamjenica “ga” u sintagmi dodirnuti ga smiju odnosi upravo na nju. U prilog tome ide i činjenica da je upotrijebljen termin el-muttaherun (pročišćeni, očišćeni od svega što im ne priliči) umjesto tahirun (oni koji se čiste, oni koji obavljaju čistoću) ili el-mutahirun (oni koji nekoga čiste), koji može značiti samo meleke, jer je njih Allah očistio od svega što im, kao Njegovim pokornim stvorenjima, ne priliči. Što se tiče riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neka Kur’an ne dotiče osim onaj ko je čist (tahir)”, one se podjednako mogu odnositi na čistoću od nevjerstva ili idolopoklnstva, kao što to sugeriraju riječi Uzvišenog: O vjernici, mnogobošci su nečisti, i neka više ne prilaze Časnom hramu poslije ovogodišnjeg hadždža. (prijevod značenja, Et-Tevbe, 28.). Prema tome, samo oni koji ispovijedaju čisti monoteizam, smatraju se duhovno čistim, i oni mogu doticati Mushaf. U istom svjetlu bi se mogle posmatrati i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Mu’min ne može biti nečist.” Ako čistoću posmatramo iz ovog ugla, onda se navedene Poslanikove riječi mogu protumačiti na sljedeći način: “Neka Kur’an ne dotiče osim vjernik.” S druge strane, riječ tahir može se odnositi i na pravnu čistoću (abdest), što u konkretnom slučaju znači da Kur’an mogu doticati samo oni koji su obavili ovu vrstu čišćenja. S obzirom da je i jedno i drugo tumačenje, sa jezičkog i terminološkog aspekta, legitimno, ne postoji osnova za preferenciju ili isključivanje bilo kojeg od njih, kao ni izričito insistiranje na obavezi uzimanja abdesta u spomenutu svrhu, mada još jednom podvlačimo da je to bolje i vrjednije. (Izvor: http://www.ibnothaimeen.com/all/noor/article_873.shtml)

Namaz u crkvi

Selam. Ja sam iz Crne Gore i želio bih da mi razjasnite jednu nedoumicu u vezi obavljanja namaza u pravoslavnoj crkvi. Naime, u jednoj emisiji na crnogorskoj nacionalnoj televiziji čuo sam od jednog člana Mešihata Islamske zajednice Crne Gore koji je bio gost u emisiji da musliman može, ukoliko nema džamije ili nije u mogućnosti da u njoj obavi namaz može obaviti i u pravoslavnoj crkvi. Mene zanima da li je to tačno, tj. da li možemo obaviti neki namaz u pravoslavnoj crkvi?

Dr- Enes Ljevaković, fetv-i-emin

Es-selamu alejkum! Islam promiče i podržava dijalog, saradnju u dobru i miran suživot među pripadnicima različitih vjera i religija zarad općeg mira i dobra. Na tom tragu, u slučaju nužde, tj. ako nije moguće naći drugi prostor za klanjanje, što je inače veoma rijetko, dozvoljeno je klanjati namaz u crkvi, ako to ponudi odnosna kršćanska zajednica, pod uvjetom da se na prikladan način zastru slike, kipovi, krstovi koji se nalaze unutar prostora u kojem će se obaviti namaz. Nije dozvoljeno klanjati okrenut prema kipu, ikoni, fresci ili krstu, jer su to simboli druge vjere. Poznato je da je Poslanik, a.s., primio delegaciju kršćana iz Nedžrana u svojoj džamiji u Medini, gdje je ta delegacija provela neko vrijeme. (www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori)

Vraćanje novčanog kredita u robi

Bavim se trgovinom i nekada mušterije od mene traže da im pozajmim novac kojeg će oni vratiti u roku od dva ili tri mjeseca, ali ne u novcu, nego u robi (određenoj vrsi prehrambenog artikla i sl.). Da li je to dozvoljeno s obzirom da cijena robe varira?

Dr. Muhammed ibn Salih el-Munedžid

Ova vrsta poslovanja je dozvoljena i ne smatra se kreditom nego vrstom trgovine, koja je u islamskom pravu poznata kao bej’u-s-selem (prenumeraciona kupovina), a u stvari predstavlja inverzivnu formu prodaje na rate. Kod prodaje na rate trgovac je dužan trenutno isporučiti robu, a kupac cijenu u dogovorenom roku u više jednakih rata,  dok je u prenumeracionoj kupovini kupac dužan unaprijed platiti robu, a trgovac isporučiti robu u dogovorenom roku. Na dozvolu prenumeracione kupovine upućuju riječi Poslanika, sallallahu ‘aljehi ve sellem: “Ko hoće da unaprijed, prije isporuke, plati robu, neka to učini, samo neka dobro utanači količinu, mjerenu litrom ili kantarom, i rok isporuke.” (Buharija, 2125., Muslim, 1604.) U suštini, ti od njih kupuješ robu, koju ćeš preuzeti za mjesec, dva ili više, a unaprijed im je plaćaš, te je jasno da se radi o spomenutoj vrsti trgovine. Iz hadisa se razumije da je dozvola prenumeracione kupovine (es-selema) uvjetovana ispunjenjem određenih uvjeta, a oni su: prvo, da se roba koja se plaća unaprijed detaljno definira s obzirom na: vrstu, količinu i kvalitet, kao bi se izbjegla svaka mogućnost nesporazuma, svađe i zamjeranja među ljudima; drugo, da se tačno definira rok isporuke unaprijed plaćane robe, i da on bude nešto duži, pola mjeseca i više. Detaljnije o ovim uvjetima obrati se na: El-Mugni, Ibn Kudame, 4/338. – 362. i El-Mevsuatul-fikhijje, 25/206. – 215.). Allah najbolje zna! (www.islam-qa.com)

Žena i intimni odnosi nakon mjesečnice

Selam. Kada ženi prestane mjesečnica, prvo se okupa pa onda ima odnos sa svojim mužem pa se opet okupa kako bi bila šerijatski čista! Da li se mora okupati nakon mjesečnice kako bi odmah imala odnos ili može imati odnos bez kupanja, pa poslije da se okupa kako bi bila čista?

Dr. Enes Ljevaković, fetva-i-emin

Es-selamu alejkum! Žena se mora okupati nakon mjesečnice, a prije spolnog odnosa, osim u dva slučaja u našem mezhebu, a to je ako hajz prestane nakon deset dana od njegovog početka, ili ako nakon prestanka hajza prođe cijeli namaski vakat u kojem žena ne klanja namaz. Ali i u ova dva slučaja je preporučljivo da se prvo okupa. Da pojednostavimo, žena se treba okupati nakon hajza, pa tek onda može stupiti u odnos s mužem. (www.rijaset.ba, Pitanja i odgovori)