Pretkrivični postupak u vezi sa strijeljanjem Bošnjaka kod Srebrenice

“Prerano je govoriti o imenima osumnjičenih, ali se
istražuje uloga svih onih koji bi mogli biti odgovori za taj zločin”, rekao je Vekarić.

On je dodao da će u tom slučaju biti proveden “multidisciplinarni postupak”, koji pored kaznene istrage obuhavaća i financijsku istragu do koje će doći shodno Zakonu o oduzimanju imovine kaznenim djelom, kada se za to steknu zakonski uvjeti.

Inače, da bi se naložilo provođenje financijske istrage, potrebno je pokrenuti kazneni postupak protiv osumnjičenih. Ukoliko se financijskom istragom utvrdi da su osumnjičeni imovinu stekli kaznenim djelom, u ovom slučaju “ratnim profiterstvom”, njima i njihovim najbližim prijeti oduzimanje imovine, najprije privremeno, a potom i trajno.

Za strijeljanje 1.800 Bošnjaka jula 1995. godine kod Srebrenice sumnjiče se pripadnici 10. diverzantskog odreda Vojske Republike srpske, koji je, kako je prenio Blic, bio pod izravnim zapovjedništvom haškog bjegunca Ratka Mladića kao zapovjednika Glavnog stožera Vojske RS-a.

Pripadnici toga diverzantskog odreda, kao i još 20 vojnih zapovjednika, sumnjiče se kao odgovorni za to masovno ubojstvo, a Tužilaštvo ispituje i ulogu Ratka Mladića u ovom zločinu, prenosi Blic.

Mladića je Haški sud (ICTY) u Haagu optužio za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje običaja ratovanja, te za pljačku imovine. U optužnici se na nekoliko mjesta konstatira da su pljačkani stambeni, poslovni i vjerski objekti.

Mladić je imao status aktivnog vojnog lica i u SR Jugoslaviji, sve dok ukazom predsjednika SRJ Vojislava Koštunice 28. februara 2001. godine nije umirovljen. Mirovinu je uredno primao do novembra 2005. godine kada mu je zamrznuta.

Sva njegova nepokretna imovina došla je pod udar propisa stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim bjeguncima, usvojenog u Skupštini državne zajednice Srbije i Crne Gore 7. aprila 2006. godine.

Fena