Nakon 20 godina: Bivša JNA na okupu u Afganistanu

Kako saznaje “EuroBlic”, države potpisnice Jadranske povelje dogovaraju inicijativu da se njihovi instruktori nađu u zajedničkoj misiji snaga međunarodne bezbednosne pomoći (ISAF) u Afganistanu. Instruktori bi obučavali afganistanske snage sigurnosti da jednog dana preuzmu samostanu odgovornost za sigurnost države. Članice Jadranske povelje su Albanija, Hrvatska, Makedonija, BiH i Crna Gora, predvođene SAD. Međutim, nije nemoguće da se u priču o slanju ovih stručnjaka u Afgansitan uključe Srbija i Slovenija.

Naime, Predsjedništvo BiH na posljednjoj sjednici “primilo je na znanje” informaciju o mogućem zajedničkom učešću pripadnika oružanih snaga država članica Jadranske povelje u Avgansitanu. Zamjenik ministra odbrane BiH Živko Marjanac naglašava da je još u pitanju inicijativa, ali da je za konačan odlazak potrebna saglasnost svake od zemalja, pa samim tim i konačna odluka Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH. Upravo zbog takve procedure, moguće je da tokom ove godine niko ne ode u Afganistan. Marjanac naglašava da se to ne odnosi na vojnike, koji bi i dalje odlazili u neki od kontingenata u Afganistan. Zajednički odlazak pripadnika država Jadranske povelje obuhvatao bi samo instruktore, koji bi obučavali afganistanske snage za preuzimanje odgovornosti od saveznika.

“Iz svake zemlje išlo bi po pet ili deset instruktora, u zavisnosti od sposobnosti. Takođe, ne bi sve zemlje slale stručnjake za sve oblasti, nego samo one kojima raspolaže”, kaže Marjanac. Ako se odlazak instruktora dogovori, on kaže da bi oni vjerovatno išli pod komandom Hrvatske, koja je članica NATO, i koja u Afganistanu ima oko 350 vojnika.

Kako “EuroBlic” saznaje u Predsjedništvu BiH, u skladu sa ranijom praksom, biće izrađena i finansijska ocjena opravdanosti učešća instruktora iz BiH u Afganistanu. Takođe, tokom sljedećih koraka, biće poznato da li će svaka od država plaćati samo svoje kadrove, ili bi se ukupni troškovi misije dijelili na broj država učesnika.

“Budući da su SAD dio cijele priče, koristila bi se i njihova pomoć, u svakom smislu. Takođe, nije isključeno da se u cijeli proces ne uključe Srbija i Slovenija”, kaže neimenovani sagovornik iz Predsjedništva BiH.

Odlazak vojnika i vojnog osoblja u misiju u Afganistan ima i ekonomsku pozadinu. Primjera radi, pješadinci koji su otišli u posljednjem kontingentu iz BiH, mjesečno mogu da zarade od 5.000 KM do 8.000 KM, računajući platu i dnevnice. Oni se nalaze u trenutno najopasnijoj provinciji u Afganistanu – Helmand, i pod komandom su Danske.

24sata.info